ZAGREB - Uplatom 36 milijuna kuna tvrtki "Ljekarne Zagreb" podmireni su svi zahtjevi uneseni u Državni riznicu i time je država podmirila sve svoje obveze za 2008. godinu, rekao je u srijedu prilikom provedbe zadnje transakcije iz ovogodišnjeg državnog proračuna ministar financija Ivan Šuker.
Dodao je da se to odnosi i na 900 milijuna kuna duga zdravstva, koje je preuzelo Ministarstvo financija u sklopu smanjenja rashoda državnog proračuna za 2009. godinu, kako bi se došlo do deficita manjeg od jedan posto.
Osvrćući se na proračun za 2008. godinu, Šuker je izrazio zadovoljstvo s obzirom na sva kretanja, poput visoke stope inflacije u prvih sedam mjeseci, kao i utjecaja financijske i gospodarske krize u posljednja tri mjeseca.
Izrazio je i zadovoljstvo ostvarenjem prihoda državnog proračuna u gotovo punom planiranom iznosu.
Prihodi su bili manji za svega oko jedan posto od plana, rekao je Šuker te istaknuo da se, s obzirom na gospodarska kretanja, prije tri mjeseca odlukom Vlade započelo s "laganim uštedama u državnom proračunu", što znači da će i rashodi državnog proračuna biti manji onoliko koliko su bili manji i prihodi.
Tako će i državni proračun biti u granicama planiranog, s deficitom konsolidirane države od približno 1,3 posto, odnosno deficitom središnje države od oko 0,9 posto.
Podsjetio je i da je tijekom ove godine donesen niz zakona kojima se regulira financijsko tržište te da je pripremljen jedan od možda najvećih projekata državne uprave - uvođenje osobnog identifikacijskog broja (OIB), o kojem zakon stupa na snagu 1. siječnja 2009. godine.
Također, izmjenama zakona o porezu na dohodak povećan je osnovni osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka sa 1.600 na 1.800 kuna.
Vrlo bitnim je ocijenio i povećanje osigurane štednje građana sa 100 tisuća na 400 tisuća kuna, ističući da je taj potez Vlade donio dodatnu sigurnost građanima i spriječio "stampedo na šaltere hrvatskih banaka".
Taj je potez, rekao je Šuker, "bio i jedan od glavnih razloga zašto je hrvatski financijski sustav poprilično bezbolno i ne previše okrznut prošao prvi udar financijske krize".
Osvrnuo se i na stanje korištenja pretpristupnih fondova EU, rekavši da je ugovoreno 94 posto sredstava te je stvoren sustav s administrativnim kapacitetom, odnosno ljudima koji će iduće godine omogućiti da Hrvatska povuče iz tih fondova EU što više sredstava.
