"Pitajte AZ mirovinski fond", poručio je premijer Plenković s klimatske konferencije u Egiptu kada su ga novinari opet pitali oko mogućeg raspleta u Fortenova grupi, odnosno, kupovine udjela moskovskog Sberbanka, i tako opet krenuo u neobičnu konkretizaciju u lovu "na krivce" za problematično preslagivanje unutar Fortenove.
Prilično je neuobičajeno da premijer tako detaljno ulazi u poslovne zahvate, obično bi u sličnim situacijama prepuštao drugima da prozivaju, razotkrivaju, a sada je odlučio on osobno prozivati vrlo konkretno, i to jedan mirovinski fond, ne mareći za poslove i političke posljedice svog napada. I to fond čija je centrala u njemu uvijek dragoj Njemačkoj (AZ fondom, naime, gospodare Allianz, kao većinski vlasnik, i Zagrebačka banka).
"Mislim da puno toga moraju objasniti i mirovinski fondovi u ovoj priči, i to osobito ovaj AZ fond, gdje je sve ono što se na kraju dogodilo bilo potpuno suprotno od onoga što su predstavnici tog fonda govorili i kompaniji, a i predstavnicima hrvatskih vlasti", izjavio je premijer Plenković, a onda i direktno optužio Allianz za blokadu, a usput je jasno naznačio koliko je duboko hrvatska vlast bila upletena u rješavanje otkupa udjela Sberbanka u Fortenova grupi, kompaniji koju su i nakon lex Agrokora ministri, pa i premijer, voljeli nazivati privatnom kompanijom s kojom oni zapravo nemaju više ništa.
Da podsjetimo, na traženje hrvatske Vlade EU institucije dopustile su do 31. listopada izuzeće za moskovski Sberbank, odnosno, mogućnost prodaje udjela od 43 posto u Fortenova grupi, a hrvatsko nadležno tijelo za sankcije, Međuresorna stalna skupina formirana pri MEVP-u koju predvodi državni tajnik Frano Matušić, dala je odobrenje za razmatranje otkupa prvo mađarskom fondu Indotek, a onda i mirovinskim fondovima RH, no jedan od mirovinskih fondova, AZ fond, odustao je nekoliko dana prije isteka roka – i onda je stigla objava investitora iz Saudijske Arabije, misterioznog Saifa Alkedbija, kojem su navodno pomagali domaći eksponenti ruskog kapitala, Miodrag Borojević i Krešimir Filipović.
Spekulacije i interpretacije
Odmah nakon objava krenule su spekulacije u dva smjera: ili se AZ fond nije htio upuštati u poslovno rizičnu priču, ili su, možda, bili lobistički vezani, odnosno "pomagali" Saifu Alkedbiju, da upadne u igru i pomrsi ono što su za budućnost Fortenova grupe dogovarali Fabris Peruško, Pavao Vujnovac, trenutno najmoćniji hrvatski poduzetnik koji svoj brzi uspon duguje uvozu Gazpromova plina – a u Fortenovi je ušao u Upravu iako formalno posjeduje tek četvrtinu dionica, te Vlada RH. No, vrlo brzo se odustalo od sumnji da je Allianz, kroz AZ fond, odlučio otvoriti vrata ovaj drugoj ekipi. Sve je više onih koji naprosto daju prednost poslovnoj logici, jer, je li uopće bilo moguće jasno sagledati "tko tu koga" u Fortenovi, i nije li bilo mudro maknuti se od tog gordijskog čvora? Možda je bilo i pozadinskih geopolitičkih i geostrateških konzultacija.
No, ono što postaje jasnije iz dana u dan jest dubina uključenosti hrvatskog političkog vrha u sve operacije u Fortenovi. Ovo žestoko Plenkovićevo bavljenje AZ fondom, nedvosmisleno je potvrdilo da je premijer praktički "neformalni" član tog poslovnog diva nastalog iz bišeg Agrokora.
Stoga smo se i obratili AZ fondu pitanjem kako komentiraju ovaj istup premijera, ali i direktnu prozivku da je Allianz "blokirao" sudjelovanje mirovinskih fondova u otkupu udjela Sberbanka, a zanimalo nas je i kako su izgledali cijeli ti pregovori koji su, očigledno, uključivali i poslovne, ali i političke razgovore. No, iz AZ fonda nam je odgovoreno da razumiju interes javnosti, ali da ne mogu konkretnije odgovarati na naša pitanja.
"Kao što je javno objavljeno, HANFA će obaviti nadzor AZ fonda, a mi smo odmah po objavi te odluke i javno potvrdili da smo uvijek spremni odgovoriti na sva pitanja regulativne agencije. Razumijemo vaš interes, ali smatramo da je s obzirom na ovaj nadzor profesionalno odgovoriti najprije na sva pitanja izravno nadležnoj agenciji", stoji u pisanom odgovoru iz AZ fonda.
Hanfa kao politički instrument?
Naime, odmah nakon što je stigla objava saudijskog poduzetnika, nakon što su krenula panična propitivanja odakle se sada pojavio taj "šeik", te se pozivalo SOA-u, DORH, ali i europske institucije da riješe slučaj – jer ovaj investitor nije zatražio dozvole i odobrenje hrvatskih vlasti, objavljeno je da će AZ fond, koji je evidentno odustao od akcije da zajedno s drugim mirovincima otkupi udio Sberbanka, "zaraditi" nadzor Hanfe, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, za koji dobar dio stručne javnosti smatra da je izraziti znak politizacije. Primjerice, odvjetnik Stjepan Liović, stručnjak za trgovačko pravo, u intervjuu za tjednik Lider, obrazlaže da uloga Hanfe ne može biti odustajanje od moguće kupnje. Hanfa bi trebala nadzirati postupaju li fondovi u skladu sa zakonima koji reguliraju njihovo djelovanje tek u fazi pred realizaciju njihove transakcije, a ne "utvrđivati zašto je netko odustao od moguće kupnje poslovnog udjela u društvu sa sjedištem u Nizozemskoj", kaže Liović.
"Odluka o odustanku je isključivo na organima koje vodi poslovanje mirovinskih fondova, a ta bi odluka u konačnici trebala biti donesena u skladu s interesima i očekivanjima članova mirovinskih fondova. Takvi razlozi za odustanak svakako ne mogu biti predmet ovlasti Hanfe niti bilo kojeg drugog državnog tijela. Pozivanje na Hanfu samo ukazuje na političko problematiziranje ove transakcije čemu ne bi trebalo biti mjesta", nedvosmislen je stav pravnog stručnjaka.
Prema neslužbenim informacijama, a iz istupa premijera moglo bi se zaključiti da je doista bilo tako, u posljednjim trenucima, u kojima je Petros Papanikolau, glavni izvršni direktor Allianza za srednju i istočnu Europu, presjekao i tražio da AZ fond ne ide u avanturu otkupa udjela Sberbanka, aktivirala se i cjelokupna hrvatska diplomacija, i prema Njemačkoj i njemačkim poslovnim krugovima, ali – uzalud. Allianz je bio izrazito protiv i u tome je imao podršku svoje njemačke centrale. Neslužbeno iz poslovnih krugova saznajemo da se govorilo da je problem u kratkoći rokova, i nemogućnosti dublje evaluacije. Također, nema sumnje da je Fortenova grupa rizična kompanija, uz neprestane procjene je li "na rubu bankrota", ili bi se na tom rubu mogla uskoro naći, unatoč inzistiranju i poslovnog vrha Fortenove i premijera Plenkovića da je s poslovanjem Fortenova grupe sve u najboljem redu.
Nisu na rubu bankrota, ali...
Primjerice, Mario Kurtović, financijski i kreditni stručnjak, u svojoj kolumni u Lideru, na temelju javno dostupnih financijskih izvješća zaključuje da "Fortenova grupa i dalje iskazuje visoku razinu zaduženosti", te "prema svim relevantnim metodologijama vodećih svjetskih i europskih agencija za kreditni rejting ova razina upućuje na vrlo visok rizik defaulta poduzeća". Kurtović, doduše, smatra da Fortenova nije u neposrednoj opasnosti od bankrota unatoč visokoj zaduženosti jer postoji mogućnost prodaje nekih njezinih dijelova – kao što je prodan Ledo 2021., mogle bi se prodati Jamnica, Zvijezda itd., te bi se tako zaduženost mogla svesti na niže razine, ali, isto tako, "svaka daljnja prodaja dijelova poslovanja, a posebice onih profitabilnijih, slabi položaj Grupe posebice jer ista ne posluje u brzorastućim industrijama gdje bi se budućim rastom moglo očekivati značajnije smanjenje duga."
Ako se, dakle, gleda poslovna slika Fortenova grupe, oprez ili odustajanje AZ fonda postaje prilično opravdano, no, mnogo je onih koji se pitaju je li njemačka centrala rekla odlučno "ne" i nakon širih konzultacija koje su uzele u obzir i sve veću ulogu Pavla Vujnovca u Fortenova grupi, pa i njegovu vezanost – putem Gazproma – za dio ruskih centara moći. Činjenica je da neki mirovinski fondovi (PBZ Croatia osiguranje i Erste plavi) surađuju već godinama s tvrtkama koje vlasnički vode do Pavla Vujnovca, primjerice u kupnji kompleksa u Baškom Polju i hotela View na Braču, ali AZ fond, odnosno Allianz, koliko je poznato, nisu poslovali s Vujnovcem. A istovremeno dok je hrvatski politički vrh počeo otvoreno govoriti o jednom potencijalnom hrvatskom "proruskom" lobiju, onom vezanom za saudijskog investitora, čiji je mogući predvodnik Krešimir Filipović, krak mogućih ruskih veza preko plina kao da ih uopće ne zanima. Dapače, ovaj zajednički angažman političkog vrha i uprave Fortenove jasno je objelodanio dubinu povezanosti između Pavla Vujnovca i aktualne vlasti.
Cijela operacija pokušaja otkupa udjela Sberbanka bila je iznimno netransparentna, a sada pak ovisimo o mrvicama koje pušta uprava Fortenove, ili iznenadnim strelicama koje ispaljuje premijer ili njegov tim za sankcije. Šteta što u tim okolnostima Allianz ne želi jasno i glasno objasniti što se zbivalo. Ne zato jer ih je prozvao premijer, nego zato jer bi to hrvatskoj javnosti, pa i korisnicima usluga AZ fonda – značajno razbistrilo sliku.
