Novi list piše kako bi to značilo da će opet biti teško sastaviti stabilnu vladu te podsjeća kako je na prošlim izborima HDZ-ova Domoljubna koalicija osvojila tri mandata više od SDP-ove koalicije Hrvatska raste i to zahvaljujući mandatima osvojenima u 'dijaspori' odnosno u BiH.
Četiri realne varijante nakon izbora
Petnaest dana prije izvanrednih izbora, četiri su realne varijante kako bi oni mogli završiti, piše isti list.
Prva je da SDP-ova Narodna koalicija uspije okupiti većinu s mogućim manjim partnerima. Most u kombinaciji s Narodnom koalicijom vjerojatno ne dolazi u obzir, s tim da bi Most možda mogao samo taktički otezati pregovore budući da im odgovara tehnička vlada s Tihomirom Oreškovićem na čelu.
Druga je varijanta da HDZ uspije sastaviti vladu, ponovno s Mostom, a možda i s još nekim partnerima.
Treća je mogućnost sastavljanje manjinske vlade, bilo SDP-ove s partnerima, bilo HDZ-ove s partnerima. Takva poslijeizborna koalicija ne bi imala većinu u parlamentu, ali bi vladu podupirale neke liste dok bi im to bilo u interesu. Ta bi vlada vjerojatno bila nestabilna.
Četvrta varijanta je glasovita velika koalicija SDP-a i HDZ-a, s tim da u njoj vjerojatno ne bi bilo mjesta za Most, a i HNS je najavio da bi u toj varijanti bio opozicija.
Peti, ujedno i najlošiji scenarij
Postoji i peti scenarij u slučaju propasti sva četiri prethodno navedena - još jedni prijevremeni izbori, treći po redu u nešto više od godinu dana. To bi se eventualno moglo spriječiti spomenutom velikom koalicijom, no pitanje je tko bi u toj varijanti bio premijer.
Logično je da premijera postavi jača stranka, pa ako lista Narodne koalicije bude prva, Zoran Milanović bi mogao pristati na veliku koaliciju, ali s njim na čelu. Prema istom obrascu, ako HDZ bude relativni pobjednik, bilo bi logično da koalicijsku vladu kao premijer vodi Andrej Plenković. I treća je mogućnost, koja se također spominje u velikom koaliranju, da Milanović i Plenković podijele premijersko vrijeme na pola-pola, svaki po dvije godine. No, velika koalicija imala bi smisla ako bi se HDZ i SDP dogovorili što trebaju učiniti i ako oko toga postoji dosta veliki stupanj slaganja. Stvoriti veliku koaliciju samo zbog što lakše tehnike golog vladanja – nije dovoljan razlog, piše riječki dnevnik.
Zagonetke zvane Most i Živi zid
Profesor Fakulteta političkih znanosti dr. Nenad Zakošek smatra da je osnovno pitanje koliko će mandata osvojiti opcije koje ne pristaju na neke uobičajene metode formiranja parlamentarne većine. Misli prije svih na Most i koaliciju Živog zida, pod imenom Jedini put.
"Oni su čvrsti u tome da se ne opredjeljuju s kim bi mogli koalirati. Ne žele se jednoznačno odrediti i traže neke posebne uvjete. To je ono što izbore čini neizvjesnim. Jer, u situaciji u kojoj bi veliki broj mandata osvojile opcije koje nisu zainteresirane za koalicijske pregovore i za sastavljanje vlade, tada se može dogoditi da vlade ne bude", kaže Zakošek navodeći kao primjer Ivana Sinčića koji kaže – idemo na osvajanje većine.
"Ali ankete kazuju da je to nemoguće pa bi bilo bolje da kaže – podržat ćemo manjinsku vladu, ali koja će provesti te i te politike. A kršenja pravila parlamentarne demokracije zapravo je antidemokratsko ponašanje", smatra Zakošek koji je uvjeren da se Plenković neće dati ucjenjivati.
Velike šanse za veliku koaliciju
"Velika koalicija se zbog birača ne smije spominjati prije izbora. Pogotovo to ne smije Plenković. Ali ako doživimo dva-tri mjeseca mučenja s Mostom i ako javnost vidi da to ne funkcionira, tada se može ići na veliku koaliciju", smatra Zakošek. Zakošek misli da bi treći izbori za nešto više od godine dana mogli biti vrlo loši za Milanovića. Šanse za veliku koaliciju su veće nego što se sada čini. Ako hoćeš imati normalnu državu, moraš stati na kraj ucjenjivanju malih aktera. A Most ima priliku da se odredi i pokaže jesu li ozbiljna stranka ili nisu, govori nam Nenad Zakošek.
Politički analitičar Ivan Rimac smatra da Mostu pada popularnost i da neće moći biti veliki blokirajući faktor u sastavljanju vladajuće koalicije jer će imati manji ucjenjivački potencijal.
Rimac ne očekuje još veću fragmentaciju političke scene. Oni glasači koji su glasovali za HDZ, glasat će za njega ponovno, a s druge strane, glasači ljevice će, poučeni iskustvom ove kratkotrajne Vlade, biti vjerojatno discipliniraniji nego ikad dosad. Siguran je da ni SDP ni HDZ neće ući u jednu ovako besmislenu koaliciju, kakva je bila koalicija HDZ-a i Mosta.
Prema njegovu mišljenju, postoji potencijal čak i za veliku koaliciju jer dvije velike stranke gotovo normalno razgovaraju, a i slično razmišljaju o mnogim problemima, dok bi raspisivanje novih izbora i HDZ i SDP teretilo kao one nesposobne, koji ne znaju upravljati.
