Antropolozi su zadali udarac teorijama da su se homo sapiens i neandertalac križali, prenoseći na današnje ljude dio genetskog nasljeđa njihovih tajanstvenih predaka.
Nekoliko je studija u posljednje dvije godine pokazalo da se homo sapiens križao s neandertalcima, misterioznim hominidima koji su živjeli u dijelovima Europe, središnje Azije i Srednjeg Istoka prije 300.000 godina i nestali prije 30-40.000 godina.
Dokaz tomu je fosilna DNA koja pokazuje da Euroazijci i Azijci dijele između jedan i pet posto DNA s neandertalcima, a Afrikanci gotovo ništa.
No, nova studija koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge kaže da zajednička DNA potječe od zajedničkih predaka, a ne od "hibridizacije" ili reprodukcije između dviju hominidnih vrsta.
Andrea Manica i Anders Eriksson s Fakulteta za evolucijsku ekologiju razvili su računalni model te genetske odiseje.
Ona počinje zajedničkim pretkom neandertalca i homo sapiensa koji je živio prije otprilike pola milijuna godina u dijelovima Afrike i Europe.
Prije oko 300-350.000 godina, europska i afrička populacija tih hominida se podijelila.
Živeći u genetskoj izolaciji, europski ogranak je postupno evoluirao u neandertalce, a afrički u homo sapiense koji se u valovima proširio izvan Afrike prije 60-70.000 godina.
Zajednice homo sapiensa koje su zemljopisno bile bliže Europi, vjerojatno na sjeveru Afrike, zadržali su razmjerno veći udio nasljeđenih gena, kaže teorija.
Oni su također postali prvi kolonizatori Euroazije tijekom napredne migracije izvan Afrike.
To bi moglo objasniti zašto su suvremeni Europljani i Azijci, ali ne i Afrikanci, sličniji neandertalcima.
Jedno od velikih pitanja antropologije je što se dogodilo s neandertalcima.
Hibridizacija bi odgovorila na to pitanje, barem djelomično. Križajući se s ljudima, neandertalce nisu "izgurali" ljudi niti su nestali pod utjecajem klimatskih promjena kako neki tvrde. Umjesto toga, geni neandertalaca integrirali su se u genom dominantne evolucijske linije homo sapiensa.
U jednoj drugoj studiji, znanstvenici predvođeni Svanteom Paabom s Instituta max Planck u Lepzigu otkrili su da su se neandertalci i homo sapiensi razdvojili prije 400-800.000 godina, ranije nego što se mislilo.
Znanstvenici su također izračunali da su se ljudi odvojili od čimpanzi, naših najbližih srodnika među primatima, prije oko sedam do osam milijuna godina, ranije od uobičajenih procjena o šest do sedam milijuna godina.
