Umjesto zatvora - posluživanje hrane siromašnima ili čišćenje. To u zagrebačkom Dobrom domu rade osuđenici za lakša kaznena djela, koji do godine dana zatvora mijenjaju radom za opće dobro.
"Osuđenici u pravilu odgovorno shvaćaju svoj posao i odgovorno odrade cijelu sankciju", kaže Katarina Radat iz Ustanove Grada Zagreba Dobri dom.
Oko 2 tisuće ljudi trenutačno tako odrađuje svoj dug društvu, no nisu svi jednako disciplinirani.
"Neki su bili pomalo neodgovorni samo u tom smislu što nisu dolazili redovito. Nekih većih problema nije bilo", tvrdi Slađana Paripović iz Udruge terapijsko jahanje Kas iz Siska.
Tad gube pravo da sa slobode rade za opće dobro, i to u ustanovama koje se bave humanitarnim, ekološkim ili komunalnim radom.
Predstavnicima takvih ustanova ministar pravosuđa predao je zahvalnicu, jer volonterski primaju osuđenike i time smanjuju pritisak na zatvore. No, na taj sustav dugo se čekalo.
"Znate da je taj sustav postavljen 2001. godine, a mi smo tek sada dovršili s inteziviranjem i postavljanjem probacijskih ureda. Dakle, 2012. godine profunkcionirao u punom opsegu", rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Sadašnjih 225 ustanova nije dovoljno - jer mnogi još nisu ni počeli odrađivati svoju kaznu. Među njima je i Petar Čobanković, bivši HDZ-ov ministar koji će svoje grijehe vezane za zgradu u Planinskoj ulici, tek odraditi.
"Trenutno imamo oko 500 osuđenika čije su sankcije zamjenjene za rad za opće dobro koje su u stadiju čekanja jer naravno nema dovoljno pravnih osoba gdje bi ih se moglo uputiti, objasnila je pomoćnica ministra pravosuđa Sanja Nola
Budući da se sad radom za opće dobro može odraditi i prekršajna kazna - tih bi ustanova trebalo biti mnogo više.
