Svjetska banka konačno ima dobre vijesti za
Hrvatsku. Naime, ova institucija prognozira lagani oporavak
Hrvatske u drugom dijelu godine.
"S gubitkom tržišta Cefte i uz pretpostavku da će u eurozoni doći
do oporavka, pad bi ove godine mogao biti 0,4 posto, što znači da
će se dijelom kompenzirati gubitak iz prvog dijela godine",
kazala je Sanja Mađžarević-Šujster, glavna
ekonomistica u Uredu Svjetske banke prilikom predstavljanja
redovnog polugodišnjeg ekonomskog izvješća o EU11, prenosi
Jutarnji list.
Od trgovine i potrošnje kućanstava i dalje se ne može očekivati
veći doprinos rastu zbog lošeg stanja na tržištu rada, a
ograničena su i očekivanja od turističke potrošnje.
Broj turističkih noćenja dosegao je predkrizno razdoblje,
međutim, doprinos turizmu 2012. godine nije osobit. Dakle,
turisti ne troše kako je hrvatsko gospodarstvo očekivalo, a i
cijene na Jadranu tijekom ljetne sezone su paprene.
S padom BDP-a od 0,4 posto, Hrvatska je jedna od tri zemlje nove
Europe koja ostaje u recesiji. Sloveniji, koju ove godine
čeka najteži pad, 2,3 posto, pridužila se i Češka, kojoj
Svjetska banka predviđa pad BDP-a od 0,4 posto. U 2014. godini
hrvatski BDP porast će 1,5 posto. Da bi se popravili izgledi
rasta, Svjetska banka još je jednom naglasila da su nužne
politike koje će ubrzati oporavak. Na prvom mjestu je fiskalna
konsolidacija koja je potrebana i da bi zemlja vratila
investicijski kreditni rejting, prenosi Jutarnji.
U Svjetskoj banci smatraju da u Hrvatskoj nema prostora za
povećanje poreza. U Hrvatskoj postoje i brojni kvaziporezi, poput
komorskih naknada, RTV pretplate i drugih nameta za koje se
procjenjuje da iznose čak oko pet posto BDP-a. Stoga i dalje
treba inzistirati na smanjenju rashoda koji iznose 45 posto
BDP-a, dok su u zemljama EU10 oko 40 posto BDP-a. Prostor za
smanjenje Svjetska banka vidi u masi plaća u javnom sektoru,
subvencijama i boljoj usmjerenosti socijalnih naknada. Pored
toga, kapitalni projekti trebali bi se više oslanjati na europske
fondove, ali da bi se oni iskoristili samo u javnom sektoru,
Hrvatska bi za potrebe sufinanciranja u proračunu morala pronaći
novac u iznosu od jedan posto BDP-a.
S padom BDP-a od 0,4 posto, Hrvatska je jedna od tri zemlje nove Europe koja ostaje u recesiji.
