Novim zakonom koji je usklađen i s Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama (prihvaćenom od Europskog parlamenta 11. prosinca 2007.) uređene su nove audio i audiovizualne medijske usluge nastale kao posljedica brzog tehnološkog napretka i digitalizacije. Tom novom europskom direktivom želi se zadržati korak s razvojem audiovizualne tehnologije i oglašavanja, a odnosi se na sve usluge televizijskog tipa, poput emitiranja televizijskog programa putem interneta, u što ne spadaju privatne internetske stranice, kao i na usluge 'na zahtjev'.
Tako je . To znači da će sada biti reguliran i rad, primjerice MaxTV-a, Iskon IPTV-a, OptiTV-a i sličnih davatelja usluga IPTV-a što dosad nije bio slučaj. Naime, koliko vrijedi dodjeljivanje koncesija za digitalnu televiziju na osnovu teritorijalne podjele Hrvatske kada telekomunikacijski operateri već nude televiziju putem postojeće infrastrukture interneta?
Televizijsko emitiranje po prvi puta sada je uređeno kao linearna i audiovizualna usluga na zahtjev, u vremenu koje odabere korisnik, a otvara se i mogućnost davanja koncesija specijaliziranim medijskim kanalima, kao i uvođenja neprofitnih komunalnih televizija i radija te definiraju programi od interesa za RH, poput programa za djecu, osobe s invaliditetom itd. Ono što nas je obradovalo je da su konačno propisana nedvosmislena pravila nagradnih igara uz obvezu došenja sheme kojom se utvrđuju vrsta i kvantitativni razmjer programa kao i obveza objavljivanja programske osnovice, piše Hina.
Zakonom se osigurava transparentnost vlasništva i zaštita konkurencije, a proširene su ovlasti regulatora, koji će, osim nadzora, izricati opomene i podnositi optužne prijedloge, donositi preporuke, poticati medijsku pismenost itd.
Za pružatelje medijskih usluga, uz postojeće medijske usluge televizije i radija, uređena je mogućnost korištenja svih dostupnih platformi distribucije (zemaljske, satelitske, kabelske i internetom) po osnovi dobivanja koncesije.
Poseban dio odnosi se i na uvjete po kojima pravne i fizičke osobe mogu objavljivati elektroničke publikacije, urednički oblikovati internetske stranice i portale koji sadrže elektroničke inačice tiska i informacije iz medija, piše Jutarnji list. Taj dio nije bio uređen dosadašnjim zakonom, a ovim odredbama zakona, u prvom redu, želi se pridonijeti većoj odgovornosti za objavljene sadržaje.
Kršitelji zakona bit će kažnjeni od 10.000 pa do čak do milijun kuna.
