Nove trzavice na relaciji Slovenija-Hrvatska proteklih dana uzdrmale su predblagdansku atmosferu u te dvije zemlje. Srećom ne onako dramatično kako su to znali prouzročiti učestali pogranični incidenti na moru i kopnu, ali i ovaj put je posrijedi jedan stari kompleks problema. Ime mu je Mercator: najveće slovensko maloprodajno poduzeće koje je prije pet godina kupio hrvatski trgovački i proizvodni koncern Agrokor. No, kao što je poznato, Agrokor je u međuvremenu propao, a njegovo vlasništvo preuzeli su uglavnom najveći vjerovnici, dvije ruske banke i jedan američki investicijski fond, piše Deutsche Welle.
Slovenska državna Agencija za zaštitu konkurentnosti je sredinom prosinca, međutim, izdala zahtjev za oduzimanje dionica Mercatora u vrijednosti od 140 milijuna eura. To vlasništvo trebalo je pripasti novoosnovanom poduzeću Fortenova koje su utemeljili navedeni vjerovnici bivše tvrtke hrvatskog tajkuna Ivice Todorića. Razlog je bilo jedno ranije upozorenje o kršenju limita vlasničke koncentracije u vezi s preuzimanjem jedne manje punionice vode za piće. Ipak, smatra se da je to bio samo povod, s obzirom na nerazmjernu visinu predviđene globe u odnosu na vrijednost samog Mercatora.
Razumljiva ekonomsko-politička taktika Slovenije
S druge strane, upravo je Mercator najpotentniji dio bivšeg Agrokora, zna li se da je u njegovim prihodima istaknut s oko 40 postotaka udjela. No zahtjev će pričekati na sudsku odluku, a dotad smo razmotrili moguću drugu, suštinsku motivaciju slovenske države za taj potez, te daljnje efekte na odnose između službene Ljubljane i Zagreba. "Ne mogu tvrditi što je točno slovenskim vlastima na umu, ni prejudicirati pravnu odluku koja će uslijediti. Ali osobno ne vjerujem da će posve uspjeti s tim. Možda samo žele stati u obranu svog interesa", rekao nam je hrvatski ekonomski analitičar Guste Santini.
"Ako je to bila taktička zamisao Slovenije", nastavio je on, "mogu razumjeti njezine političare i ekonomiste. Pogledajmo samo kako to čini Hrvatska, odnosno najčešće ne čini, ili čini upravo obrnuto. Ne mislim na to što sad nema nekih posebnih reakcija na ovu aferu, jer je dobro da ih nema, pa to treba prepustiti sudu. A i vjerojatno je na to utjecala činjenica da se zemlja nalazi usred neizvjesnih izbora za predsjednika države." No ovaj naš sugovornik nadalje je pojasnio da hrvatskim vlastima – nipošto samo aktualnim – zamjera na već kroničnom zanemarivanju nacionalnog ekonomskog interesa.
Kako je riješen slučaj Agrokor?
Santini podsjeća da je takva ekonomska antipolitika viđena još u vezi s Agrokorom i prije negoli je taj koncern dospio u tešku nevolju, uz nemalu krivnju vlasti: "Sve je poduzeto u funkciji kapital-odnosa, no bez minimuma skrbi za lokalnu dobrobit. Kao što je internacionaliziran hrvatski financijski sektor, jeftinom prodajom svih banaka, prethodno skupo saniranih javnim novcem, tako će skončati i Agrokor. A usput smo si uništili domaću proizvodnju, dok su Slovenci bilježili suficit robne razmjene. Oni i sad vode računa o tome, iako možda neće ostvariti željeno, ali sam je pokušaj opravdan."
Konačno, ovaj ekonomist napominje da ni u Hrvatskoj nipošto nisu svi suglasni oko načina na koji je razriješen slom Agrokora, i buduća mu sudbina. On smatra da nema puno osnove za bojazan da će novi zaplet oko Mercatora zakomplicirati odnos između Hrvatske i Slovenije. Uostalom, ni Agrokor više nije pod hrvatskom kontrolom, niti je u poziciji da zastupa interes domaćih proizvođača u plasmanu robe na tržištu. Iz slovenske perspektive, takva namjena Mercatora u domaćoj privredi još uvijek nije izgubljena. I ranije trzavice u vezi s pozicijom Mercatora u Agrokoru bile su na istom tragu.
Borba oko pozicija za daljnji robni plasman
10.12.2017., Zagreb - Danas je sa Ciboninog tornja skinut logo Agrokora. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Slovenski ekonomist i pravnik Jože Mencinger, nekadašnji ministar ekonomije i potpredsjednik Vlade Republike Slovenije, nema previše dvojbi oko opisanih zbivanja. "Mercator prodaje sve manje slovenske robe, što je ranije bio razlog i mojim kritikama njegove prodaje. Poznato je da nisam nacionalist, ali lokalna zajednica mora štititi opravdane ekonomske prioritete. U međuvremenu je i Slovenija rasprodala dosta proizvodnje, pa ovaj nasuprotni potez vidim kao sasvim razuman. Nastoje se zadržati pozicije za daljnje pogodbe oko plasmana domaće robe", kazao je Mencinger za Deutsche Welle.
"Tek ćemo vidjeti", dodao je on, "u čijim će rukama završiti Mercator, jer ga ni banke ili fondovi neće dugo zadržati kod sebe. Ali bit će važno koliko će slovenske vlasti uspjeti u profiliranju tog lanca s obzirom na ponudu koju će on ubuduće imati na policama. A za odnos između Slovenije i Hrvatske se ovim povodom uopće ne plašim. Neće biti velikih posljedica." Slovensko pravosuđe bi pak svoj pravorijek trebalo donijeti iza Božića. U slučaju daljnjeg zadržavanja dionica bit će presudno naredno polugodišnje razdoblje s raspletom oko naplate spomenute globe nad Agrokorom tj. Fortenovom.
