Euro je pao na najnižu razinu u odnosu na dolar u posljednje dvije godine pa se za jedan euro dobije 1,21 dolara, a trend pada se nastavlja. U odnosu na kolovoz prošle godine euro se prema dolaru strmoglavio čak 16,5 posto – tečaj je sa 1,45 pao na 1,21.
"Odnos tečaja eura u odnosu na dolar s jedne strane treba promatrati kroz probleme u eurozoni, kojoj također odgovara slabiji euro zbog poboljšanja konkurentnosti. S druge pak strane, Europska središnja banka nedavno je srezala depozitnu kamatu koju plaća na položene viškove banaka na nulu, što je europsku prekonoćnu stopu spustilo ispod adekvatne američke, a to bi moglo sugerirati da je središnja banka otvoreno pokazala preferenciju za slabijim eurom. Dolar ujedno zadržava status valute sigurnog utočišta kad investitori žele smanjiti izloženost riziku", komentirao je Hrvoje Stojić, glavni analitičar HYPO banke.
Euro će još padati
Prema Stojiću, isplatilo bi se eure prebaciti u dolare jer očekuje daljnji pad europske valute. Stojić očekuje daljnje jačanje dolara prema euru nadomak 1,15, otprilike do kraja 2012. Slabljenju jedinstvene europske valute pridonijele su i daljnje mjere ekspanzivne monetarne politike ECB-a, a neki analitičari očekuju da će se tečaj eura u odnosu na dolara stabilizirati na 1,20. "U uvjetima povećanje volatilnosti na svjetskim financijskim tržištima, te kada je rješenje dužničke krize ponajprije političko pitanje, a samim time i rezultat krajnje neizvjestan, nezahvalno je prognozirati kretanja valutnih parova pa makar i na kratak rok. Međutim, većina prognoza upozorava kako bi se u idućim tromjesečjima trgovanje moglo nastaviti oko razine od 1,20 dolara za euro", kaže za Večernji listZdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
I dolar 'pada'
Šantić ističe da je potencijal za daljnje jačanje američke valute donekle ograničen i činjenicom da postoji i daljnja neizvjesnost o budućnosti fiskalnih poticaja, a koji ovise o dogovoru dviju američkih najvažnijih političkih opcija.U slučaju izostanka dogovora, dodatno će ojačali rizici za američko gospodarstvo. "Prosječni građani, s prosječnom ušteđevinom, trebao bi u sadašnjim okolnostima težiti smanjenju svih rizika, pa tako i valutni. Valutni rizik se minimalizira u slučaju da je štednja u onoj valuti u kojoj se troši i/ili ima kreditno zaduženje", zaključuje Šantić.
