Uoči povećanja plaća, koje je premijer Andrej Plenković najavio početkom iduće godine, razgovarali smo s ekonomistom Ljubom Jurčićem koji je istaknuo da je u pitanju politička, a ne ekonomska odluka. Jurčić je također nekoliko puta naglasio da Hrvatska nema ekonomsku politiku - detalj je to koji nas je posebno zainteresirao pa smo zavirili u nacionalnu Strategiju razvoja Hrvatske do 2030. i provjerili je li doista tako.
"Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve", stoji podebljanim slovima na početku dokumenta Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, koju je Hrvatski sabor usvojio početkom 2021.
Ostvarenju vizije pridonijet će postizanje postavljenih strateških ciljeva i usklađena provedba politika u četiri razvojna smjera, navodi se u dokumentu, uz napomenu da se covid pandemija snažno odrazila na hrvatsko gospodarstvo i sve segmente društva.
Zbog čega odjednom čačkamo po ovome?
Zbog toga, jer pokušavamo dokučiti kako ćemo financirati sve ono čime Vlada časti u današnje vrijeme. Još konkretnije, zanima nas časti li nas Vlada postojećim ili budućim novcem, novcem EU fondova, novcem naše djece i unuka ili imaginarnim novcem? Odnosno, kako točno namjerava podići BDP po glavi stanovnika s niskih 23.000 na (i dalje niskih) 30.000 eura (za usporedbu, u Sloveniji je BDP 40.000 eura po glavi stanovnika, u skandinavskim zemljama 80.000 eura).
"Zadatak Vlade je raspodjela dohotka koji se stvara, ali prvi zadatak Vlade je dizanje domaće proizvodnje", upozorio je Jurčić. "Vlada očito nema ekonomsku politiku kako povećati produktivnost, nacionalni dohodak i plaće. Nema ekonomsku politiku, samo radi raspodjelu onoga što se inercijom stvara."
Pa, pogledajmo je li doista tako...
Po standardu na 65 posto prosjeka EU
U Strategiji se navodi da je važno prilagođavati se europskim i globalnim trendovima te uložiti napore u ublažavanje posljedica pandemije, krize i potresa. Iako su to ozbiljne otegotne okolnosti, osnovni cilj ostaje 'ubrzanje uključivog gospodarskog rasta kako bi se podigao životni standard i stvorili uvjeti za što kvalitetniji život za sve hrvatske građane'.
To je dio koji nas posebno zanima. Iako Strategija spominje brojne popularne pojmove poput 'četvrte industrijske revolucije', poslova koje 'obavljaju roboti' i 'umjetne inteligencije', mi smo se fokusirali na ono što je bitno u njoj, a to su jasni planovi, projekcije i brojke koje daju naslutiti da ćemo povećati BDP po glavi stanovnika.
Zanimljiv podatak nailazimo već na početku dokumenta - hrvatski životni standard 2019. dosegnuo 65,2 posto prosjeka Europske unije. "Hrvatska može doseći razinu životnog standarda od 75 posto europskog prosjeka u 2030. godini", podatak je Svjetske banke koji se spominje u Strategiji.
Za povećanje rasta hrvatskog gospodarstva 'nužna će biti tehnološka modernizacija i povećanje produktivnosti', navodi se. Ograničavajuć faktor pritom će biti demografska kretanja, val iseljavanja i jedna od najnižih stopa radne aktivnosti u Europi.
"Tijekom posljednjih 15 do 20 godina ukupna produktivnost faktora proizvodnje u Hrvatskoj rasla je vrlo sporo, pridonoseći rastu BDP-a znatno manje nego u ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Upravo je zbog toga došlo do produbljivanja jaza produktivnosti i posljedičnog zaostajanja u životnom standardu mjerenom BDP-om po stanovniku", pojašnjava se dalje.
Dakle, iz Strategije je jasno da imamo problema s proizvodnjom. Strategija stoga sugerira da 'hrvatsko gospodarstvo mora povećati produktivnost' te 'znatno ojačati svoj izvozni sektor'.
Neiskorištena državna imovina
Za nisko kapitalizirana hrvatska poduzeća visoko opterećena dugom, kao rješenje se nudi veća dostupnost povoljnih izvora financiranja, prije svega putem europskih fondova.
"Nastavak poreznog rasterećenja gospodarstva otvorit će prostor za veća ulaganja, povećanje proizvodnih kapaciteta i podizanje njihove tehnološke opremljenosti te stvoriti potencijal za brži rast produktivnosti, te u konačnici i životnog standarda stanovništva", navodi se u Strategiji.
Spominju se i državna poduzeća. Hrvatska ih u svom vlasništvu ima preko 1100, a u 2018. njihova je produktivnost bila bijedna - svega 11 posto dodane vrijednosti te 7 posto od ukupnog broja zaposlenih. U Strategiji se priznaje da su 'hrvatska poduzeća u državnom vlasništvu financijski i ekonomski manje učinkovita od onih u usporedivim zemljama', a posebno bode u oči podatak da država u svom vlasništvu ima i oko 1 milijun nekretninskih jedinica, uključujući stanove, zgrade, poslovne prostore, napuštene vojne objekte i zemljišta, koje tek 'treba staviti u funkciju'.
Kasnije se u poglavlju 'Upravljanje državnom imovinom' naglašava usmjeravanje na postizanje fiskalne održivosti i pravednog gospodarskog razvoja koje pridonosi smanjenju javnog duga, povećanju prihoda od upravljanja imovinom u državnom proračunu te gospodarskom razvitku.
Manje od 25 posto izvoza otpada na robe
Hrvatski izvozni sektor i dalje je malen, a njegova produktivnost ograničena. Konkretno, u Strategiji se navodi da 'Hrvatska ima velik izvoz usluga, kojim dominira turizam s udjelom od oko 70 posto ukupnog izvoza usluga. Prihodi od izvoza usluga u turizmu dosegnuli su gotovo 20 posto BDP-a, a procjena je da ukupan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske iznosi 16,9 posto'.
To nas svrstava među države koje izvoze manje od 25 posto roba. Samo za usporedbu, Češka izvozi preko 80 posto roba, a Slovenija 65 posto.
Zanimljivo je pogledati i što spada u naš skromni izvoz 25 posto roba. Hrvatska, prema privremenim podacima DZS-a za prošlu godinu, najviše izvozi električnu energiju, prirodni plin u plinovitom stanju te plinska ulja od nafte ili bitumenskih minerala s masenim udjelom sumpora ne većim od 0,001 posto.
I dok je istina da struje katkad proizvedemo višak pa je možemo i izvoziti, druge dvije kategorije dale bi naslutiti da smo prava eneretska meka što, naravno, nije točno.
Tu su zatim lijekovi koji se sastoje od pomiješanih ili nepomiješanih proizvoda za terapijsku ili profilaktičnu uporabu, sirova nafta i ulja, dobivena od bitumenskih minerala, kukuruz, motorni benzin, transformatori s tekućim dielektrikom.
Zatim, imunološki proizvodi, pripremljeni u izmjerenim dozama ili u oblicima ili pakiranjima za prodaju na malo (osim dijagnostičkih reagensa) i na kraju - ostali električni vodiči, bez priključnih uređaja.
Od ove godine, također prema privremenim podacima DZS-a, na popisu Top 10 hrvatskih izvoznih proizvoda nalazi se i svježa ili rashlađena atlantska plavoperajna tuna (Thunnus thynnus), ostali otpaci i lomljevine od željeza ili čelika te bukovo drvo, obrađeno po dužini piljenjem ili glodanjem.
Fraze, fraze…
Hrvatska spada među države Europske unije koje najviše ovise o turizmu. Ipak, ističe se da posljednjih godina snažno raste izvoz poslovnih i usluga utemeljenih na znanju (prijevoz, usluge informacijske tehnologije, financijske usluge, građevinarstvo), što 'donekle diversificira izvozne usluge'.
Iznesen je i podatak da je između 2001. godine i 2019. godine Hrvatska izgubila 5,5 posto stanovništva te da bi iseljavanje u druge zemlje EU 'moglo biti smanjeno povećanjem BDP-a po glavni stanovnika'.
Imamo dojam da se vrtimo u krug… Osim toga, još uvijek nema jasnih smjernica, kako se to namjerava postići.
Spominje se, doduše, da Hrvatska svoj gospodarski rast namjerava temeljiti na 'povećanju produktivnosti u javnom i privatnom sektoru, stvaranju i primjeni znanja te poticanju ulaganja, inovacija i novih tehnologija radi ostvarivanja tehnološki dinamičnog i izvozno orijentiranog gospodarstva', ali to sve zvuči kao fraze, pogotovo kada se tome pribroji i ona - 'djelotvorna javna uprava i pravosuđe'.
Da malo ubrzamo proces, pokušali smo pronaći u Strategiji riječ 'proizvodnja'. Spominje se svega pet puta (od toga, jednom u proizvodnji hrane i drugi put u proizvodnji ribe). 'Industrija', koja nam se u ovom kontekstu također čini kao primjeren pojam, spominje se 28 puta, ali ponajviše u kontekstu 'digitalnih' i 'kreativnih' industrija. Pojam 'teška industrija' spominje se ravno 0 (nula) puta.
'Izgradnju' smo pronašli 11 puta, konkretno, u kontekstu izgradnje novih smještajnih kapaciteta u turizmu, regionalnih kongresnih i liječilišnih centara, novih institucionalnih veza. Tu su još i izgradnja nacionalnog okvira unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite, izgradnja infrastrukture važne za bavljenje sportom u osnovnim i srednjim školama te nešto konkretnije izgradnje željezničkih pruga, širokopojasne infrastrukture i elektroničkih komunikacijskih mreža, izgradnja koridora Vc kao i nužnost izgradnje sustava za navodnjavanje i odvodnju, želja da se izgradi niskougljično društvo…
'Ulaganje' se spominje 11 puta. Ulaže se u društvenu infrastrukturu, djecu i mlade. 'Poslodavci će se poticati na izgradnju dječjih vrtića za svoje radnike'.
Ukratko, ne vidimo ulaganje u nešto što će povećati prihode. Tu su tek ulaganja u prometni sektor, koja će omogućiti 'kvalitetan iskorak prema razvijenijim zemljama Europske unije te osnažiti regionalni geoprometni potencijal Hrvatske'.
Samo za usporedbu, riječ 'rast' u istom se dokumentu spominje 252 puta, a riječ 'razvoj' čak 504 puta.
Industrija i proizvodnja
"Hrvatska će svoj gospodarski oporavak i razvojni iskorak zasnivati na gospodarskim granama u kojima ima konukrentske prednosti", stoji dalje u Strategiji.
Riječ je ponajprije o sektorima informacijsko-komunikacijske tehnologije, proizvodnji elektroenergetskih i proizvodnih strojeva i odgovarajućih tehnologija, kao i o farmaceutskoj industriji, kemijskoj industriji, obrambenoj industriji, automobilskoj industriji i brodogradnji. To obuhvaća također europske strateške lance vrijednosti te sektore koji se temelje na korištenju prirodnih resursa poput prehrambeno-prerađivačkog i drvno-prerađivačkog sektora.
Istovremeno, davat će se potpora postojećim radno intenzivnim industrijama (primjerice: industriji tekstila, obuće i kože) kako bi se povećala njihova produktivnost i konkurentnost.
Nasuprot ovome, daleko su konkretnije vizije kada je u pitanju turizam.
Strategija ambiciozno propisuje da će se stvoriti 'okvir za otvaranje novih radnih mjesta u turizmu i razvit će se nacionalni program sufinanciranja ulaganja u unaprjeđenje kvalitete smještajnih kapaciteta, posebno u segmentu luksuznih i malih obiteljskih hotela'. Tu je i zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu, koja će biti pozicionirana 'kao najsnažnije regionalno zračno čvorište u jugoistočnoj Europi' te poticanje komercijalizacije nacionalnih zračnih luka otvaranjem novih dalekih destinacija.
Planira se i poticanje širenja mreže nautičkih marina uz jačanje i unaprjeđenje sustava ACI marina. Posebno će se razvijati nautički turizma, kroz razvoj novih marina i marina za velike jahte. Slijede zatim želje kao što su izgradnje kongresnih cenatar, lječilišnih centara i promocija zdravstvenog turizma, sve s ciljem produljenja sezone.
Tu su i 'kulturne i kreativne industrije' koje čine 3 posto hrvatskog BDP-a (arhitektura, audiovizualne djelatnosti uključujući videogre, baština, dizajn, izvedbene umjetnosti, knjige i nakladništvo, primijenjene i vizualne umjetnosti, mediji, oglašavanje i tržišno komuniciranje). Sve to u službi 'industrije, turizma, poduzetništva i digitalnih tehnologija'.
Revitalizacija Imunološkog zavoda
Ulaganja u transport ne manjka. Ideja je ojačati položaj Hrvatske u srednjoj Europi i na Sredozemlju odnosno, bolje se međusobno povezati te povećati izglede za strana ulaganja. Pa u tu svrhu služe u Strategiji spomenuti LNG terminal, projekt dogradnje i modernizacije luke Rijeka te dvotračna pruga Rijeka - Budimpešta. Tu je i nastavak izgradnje Koridora Vc preko BiH, za bolje povezivanje juga i sjevera Hrvatske, a u planu je i jačanje slabo iskorištenog potencijala luke Vukovar na strateškom pravcu Rajna - Majna - Dunav.
Potencijal luka Rijeka i Split trebala bi ojačati modernizacija željezničke infrastrukture. Luke bi tako dobile novi zamah, stvorile bi se nove poslovne prilike pa time i mogućnost za stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, navodi se u Strategiji.
Tračak nečeg konkretnog pronalazimo tek u segmentu zdravstva gdje se, uz modernizaciju zdravstvene infrastrukture i razvoj zdravstvene industrije/zdravstvenog poduzetništva (npr. wellness usluge, usluge i proizvodi dentalne medicine, usluge rehabilitacije), spominje i - revitalizacija funkcija Imunološkog zavoda za samodostatnost Hrvatske u proizvodnji cjepiva i krvnih pripravaka.
Samodostatnost u hrani, lijekovima i energiji
I dok očito radimo sve kako bismo privukli strani kapita, samodostatnost smo rezervirali u području proizvodnje hrane, energije i lijekova, barem ako je vjerovati Strategiji.
Međutim, produktivnost rada u poljoprivredi nam je na 20 posto od EU-15 prosjeka, piše u nastavku. A produktivnost poljoprivrednog zemljišta na razini od oko 50 posto u usporedbi s EU-27.
Vanjskotrgovinski deficit bilježimo u gotovo svim poljoprivrednim proizvodima osim žitarica i uljarica, a suficit u trgovini ribom.
Što se ribe tiče, proizvodnja u sektoru marikulture povećala se tri i pol puta tijekom zadnjih 20 godina, ali potencijal nije u potpunosti iskorišten, navodi se. Isto vrijedi i za količinu i kvalitetu proizvoda te učinkovito povezivanje primarne proizvodnje s prehrambeno-prerađivačkom industrijom i jačanjem pristupa tržištu.
U poljoprivrednoj proizvodnji, što uključuje zemljište, vodu i more, Strategija savjetuje povećanje javnih i privatnih ulaganja u uvođenje suvremenih tehnoloških rješenja, bolje upravljanje prirodnim resursima te poticanje diversifikacije i proizvodnje proizvoda s višom dodanom vrijednošću, unaprjeđenje i razvoj logističke infrastrukture.
Niska produktivnost poljoprivredne proizvodnje povezana je s malom prosječnom veličinom poljoprivrednih površina i njihovom rascjepkanošću. I tu bi trebale pomoći potpore, kojima se želi osnažiti sposobnost inovativnih malih i srednjih poljoprivrednika za pokretanje novih vrsta proizvodnje u poljoprivredi i akvakulturi te njihovo povezivanje s domaćim kupcima.
Priliku za razvoj nudi promjena strukture proizvodnje u smjeru proizvoda visoke vrijednosti, sugerira se u Strategiji, a na kraju se spominje i EU novac.
EU novac
Hrvatska će iz 750 milijardi eura vrijednog paketa pomoći za gospodarski oporavak država članica te kroz izmijenjeni višegodišnji financijski okvir, odnosno proračun Europske unije za razdoblje 2021. – 2027., na raspolaganju imati više od 23,5 milijardi eura (preko 40 posto godišnjeg BDP-a Hrvatske). Tim će se novcem, između ostalog, financirati potpora zaposlenicima, malim i srednjim poduzećima, digitalna i zelena transformacija te potpore sektorima u potrebi, od turizma do kulture. Financirat će se i postizanje klimatske neutralnosti te povećanja otpornosti na klimatske promjene i digitalna tranzicija.
Hrvatska će dati i velike financijske potpore javnim investicijama i reformama za jačanje otpornosti gospodarstva, poticanje zapošljavanja, razvoj vještina, obrazovanje, istraživanje, razvoj i inovacije te jačanje zdravstvenog sustava, javne uprave i financijskog sektora. Tu je i poticanje ruralnog razvoja, poljoprivrede i ribarstva.
Financijski će se podržavati razvoj industrija koje se temelje na čistim tehnologijama i industrija koje su usmjerene na kružno gospodarstvo, naročito onih koje doprinose provedbi reda prvenstva gospodarenja otpadom. Nastavit će se financirati okolišna i vodno-komunalna infrastruktura. Za brže povlačenje novca, pojednostavnit će se i digitalizirati procedure.
Turizam, europski novac i strana ulaganja
Drugim riječima, naša je strategija - oslanjati se na turizma, EU novac i strana ulaganja kako bismo povećali BDP po glavi stanovnika.
Vrijedan, iako nerealiziran, potencijal imamo, pak, u tome da postignemo samodostatnost u hrani, lijekovima i energiji. Kako točno? U Strategiji nema previše konkretnih recepata na tu temu.
O dobroj staroj industrijskoj proizvodnji također nema puno govora. Ali, možemo biti dobro prometno isprepletena tranzitna zemlja i tako privući druge da ulažu u nas.
Kako nismo ekonomisti, zadovoljit ćemo se ocjenom našeg sugovornika Ljube Jurčića da je hrvatska Nacionalna strategija 'na razini seminarskog rada'. Od Vlade koja svima trajno podiže plaće, za očekivati je jasnija vizija i bolji plan od toga.
