Produženje radnog vijeka aktivnih osoba, uvoz radne snage i povećanje produktivnosti radne snage. Tri su to poluge, prema mišljenju Maje Vrhovec s Ekonomskog instituta, za povećanje rezervoara radne snage. Vrhovec kaže kako će svaka Vlada prije pribjeći produženju radnog vijeka nego li uvozu, dok će se za povećanje produktivnosti teško odlučiti budući da je to dugoročna mjera. A upravo produženje radnog staža istaknuto je kao problem na okruglom stolu Analiza mirovinskog sustava jer se njime, smatraju neki, oduzima radno mjesto mladima.
Teo Mateković s Pravnog fakulteta kazao je kako je tek 5 posto neaktivnih osoba u dobi od 55 do 64 godine doista neaktivno zbog toga što nema posla, ili ne udovoljava zahtjevima postojećih poslova. Kad bi postojale mogućnosti 25.000 umirovljenika bi željelo raditi, a to je polovica generacije mladih koji svaku godinu dolaze na tržište rada, piše Banka.
"Zadržavanje starijeg stanovništva pomoglo bi da rad bude jeftiniji, a zemlja konkurentnija. Pritom je važno razbiti pogrešna vjerovanja kako bi eventualno zapošljavanje starijih osoba suzilo prostor zapošljavanja mladih. To nije točno", kategoričan je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Njegovo mišljenje je da radna mjesta ovise o cijeni rada, a ako je ona niža broj radnih mjesta će biti veći. Ipak, ističe da je rad u Lijepoj našoj skup i zbog visokih doprinosa.
U Hrvatskoj i Sloveniji postoji starosna diskriminacija
Maja Vrhovec pak kaže kako je istraživanjem provedenim u Hrvatskoj i Sloveniji utvrđeno da postoji starosna diskriminacija, pa tako poslodavci smatraju da su stariji radnici pouzdani, lojalniji i pošteniji, ali prednost daju mlađima koji su prema njihovim ocjenama kreativniji, inventivniji, spremniji na učenje i upotrebu novih tehnologija.
Hrvatska poduzeća zasad imaju veći udio starijih zaposlenika u odnosu na slovenska, a sklonija su i zaposliti starije radnike. No poduzeća na obje strane se slažu da stariji radnici teško nalaze posao. Među novozaposlenima u hrvatskim poduzećima oni čine tek oko 3,4 posto, dok je u Sloveniji taj postotak još manji – svega 2 posto.
Vezani članci:
arti-201104030303006 arti-201104020031006 arti-201104020082006
