"Ako zastrašujute narod stezanjem remena i nuždom smanjenja potrošnje, oni će psihološki uštedjeti više nego ti političari očekuju i onda imate ovakav pad potrošnje. Trebalo je okrenuti priču, nagovarati građane da kupuju domaće proizvode, jer bez takvog koncepta nema napretka. Izlazak iz krize će biti sve teži", kaže nam ekonomist Drago Jakovčević povodom informacije o realnom padu prometa trgovine za 5,1 posto u odnosu na lipanj 2011. U svibnju je pad iznosio 4,4 posto.
Jakovčević upozorava kako se smanjenjem potrošnje i povećanjem štednje povećavaju zalihe, zbog čega se smanjuje proizvodnja. S tim, pak, smanjujete investicije, a smanjenjem proizvodnje i investicija povećavate nezaposlenost, čime smanjujete štednju i nastavljate se vrtjeti u začaranom krugu.
Pad industrijske proizvodnje i pad BDP-a
A kao što znamo, industrijska proizvodnja je također pala u lipnju i to za 5,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
"Pad industrijske proizvodnje je indikator budućih događanja u gospodarstvu, a po tim brojkama možemo očekivati samo drastičan pad BDP-a", kaže Jakovčević.
Što sve opterećuje stanovništvo?
Analitičari Raiffeisen banke pad potrošnje pripisuju nastavku gospodarskog pada u ovoj godini i pogoršanje kretanja na tržištu rada. Viša je razina nezaposlenosti nego u istom razdoblju prošle godine, plaće ne rastu, a stanovništvo se ne kreditira kao ranije. Štoviše, građani su opterećeni postojećim kreditima. Osim toga, ljudi strahuju za budućnost, a osim PDV-a, rasle su i cijene režija, prvenstveno energije.
"Iako bi se očekivani dobri rezultati u središnjoj turističkoj sezoni mogli preliti na maloprodaju, značajnije poboljšanje trendova u trgovini na malo ne treba očekivati", navode oni, a prenosi Limun.hr.
Nezaposlenost će, predviđaju, ostati visoka, a dohodak će se zbog povećanih troškova života činiti još manjim.
"Visoke godišnje stope pada trgovine na malo u drugom tromjesečju (-7,3 posto, -4,4 posto i -5,1 posto) nagovješćuju vjerojatan negativan doprinos osobne potrošnje BDP-u u drugom tromjesečju", navode analitičari RBA.
Grčka je propala zbog nemara za domaću proizvodnju
Upitan o tome koliko je situacija ozbiljna, budući da ni priliv turista nije uspio iznivelirati sve što opterećuje domaće stanovništvo i smanjuje mu potrošnju, Jakovčević odgovara da tu treba najviše pažnje posvetiti onome na što ti turisti zapravo troše.
"Ako imate uvoznu robu i ako prometom povećavate uvoz, onda jačate konkuretne ekonomije. Grčka je propala jer nije shvatila da mora poticati prodaju vlastitih proizvoda", zaključuje Jakovčević.
