Naime, iako se telekomunikacijski operateri odriču zarade na humanitarnim brojevima koji počinju s 060, to ne moraju učiniti i brojni operateri iz čijih se pozivnih mreža, fiksnih ili mobilnih, zove humanitarni broj, piše Vjesnik.
To pak organizatorima akcija stvara velike probleme, kako je i objasnila Snježana Pregernik iz Zaklade Ana Rukavina. Ona objašnjava da humanitarna udruga, nakon što dobije humanitarni broj 060 za neku akciju, sama mora od brojnih operatera, a njih je 10 u fiksnoj telefoniji i tri u mobilnoj, izmoliti da se odreknu dijela zarade i time uključe u akciju. Zaklada Ana Rukavina tako je prošle godine tek nakon osam mjeseci čekanja uspjela doći do doniranog novca!
Pregernik smatra da bi život humanitarnih udruga bio lakši kad bi se operateri sami međusobno dogovorili o odricanju od zarade u humanitarnih akcijama, ili da ih na to obveže tržišni regulator Hakom.
Godišnje pet do deset 060 brojeva
Inače, čini se da je Hrvatima način telefonske donacije najprihvatljiviji način doniranja u humanitarne svrhe. Tako je u samo dva sata tijekom humanitarnog koncerta za Japan zabilježeno 80.000 telefonskih poziva u 'call centru'. Najveća humanitarna akcija u Hrvatskoj dosad je akcija 'Dajmo da čuju' iz 2001. godine, kojom je prikupljeno nešto više od 17,3 milijuna kuna za umjetne pužnice.
Godišnje se u Hrvatskoj provodi pet do deset akcija preko humanitarnog broja, a akcija koja će taj model koristiti odabire se na natječaju preko internetske adrese www.humanitarni-telefon.hr, piše Vjesnik.
Vezani članci:
arti-201008200466006 arti-201101310064006 arti-201010300228006 arti-201008260364006
