Na istražnom prostoru Drava 02, dozvolu za istraživanje dobila je Ina. Na istražnom prostoru Drava 03 dozvola je izdana kompaniji Oando Plc iz Nigerije, a na ostala četiri istražna prostora (Drava 04, Sava 08, 09 i 10) kanadskoj kompaniji Vermilion Energy.
Pet godina za istraživanje
U Agenciji za ugljikovodike kažu da su ugovori za istraživanje i podjelu eksploatacije ugljikovodika u postupku odobrenja Vlade te da će nakon potpisivanja ugovora "investitori moći početi s pripremom konkretnih radova po pitanju istraživanja kojem je cilj potvrditi postojanje komercijalnih količina ugljikovodika te ako se isto i utvrdi, nove eksploatacije ugljikovodika".
Prema Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, istraživanje traje pet godina i u tom razdoblju spomenuti su se investitori "obvezali na određene zahvate kojima je cilj potvrditi komercijalne rezerve ugljikovodika".
To znači da bi konkretni fizički radovi na istraživanjima mogli započeti već u trećoj godini istraživanja. Drugim riječima, ako se potvrdi postojanje zaliha ugljikovodika, naftni tornjevi na poljima u Slavoniji i Baranji bili bi postavljeni 2019. godine.
Vlasnici parcela neće se jako obogatiti
Tako će naftne kompanije doći do željenih lokacija, a vlasnici parcela dobivat će određenu naknadu i za vreijeme istraživanja i za vrijeme moguće eksploatacije. Međutim, slavonski seljaci neće se baš obogatiti poput, recimo, američkih farmera ako se na njihovim površinama pronađe neko veliko nalazište nafte.
"Investitori plaćaju razne novčane naknade i u razdoblju istraživanja i u razdoblju eksploatacije. Osim naknada u razdoblju eksploatacije vrši se i podjela količina pridobivenih ugljikovodika između investitora i Republike Hrvatske. Prilikom istraživanja, investitor plaća naknadu za površinu istražnog prostora, naknadu za administrativne troškove i naknadu za sklapanje ugovora. Ako dođe do crpljenja, odnosno razdoblja eksploatacije ugljikovodika, investitor plaća naknadu za pridobivene količine ugljikovodika, naknadu za površinu eksploatacijskog polja, naknadu za administrativne troškove, naknadu za ostvarenu eksploataciju ugljikovodika te se također dio pridobivenih količina ugljikovodika dijeli između investitora i Republike Hrvatske", kažu u Agenciji za ugljikovodike.
Tražit će naftu na većim dubinama
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže kako slavonski seljak na čijoj parceli eventualno bude naftna bušotina, može dobiti samo naknadu za korištenje površine jer sve ono što je ispod površine nije, po hrvatskim zakonima, njegovo već državno.
"Je li baš nužno istraživati naftu na površinama kvalitetne i plodne zemlje", pita se stoga brlošić.
Inače, iz Dravskog bazena je od sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada je Ina ondje pronašla naftu i plin te počela njihovu eksploataciju, do sada dobiveno oko 2,5 milijuna tona nafte. U Slavonsko-srijemskom bazenu (Đeletovci, Ilača, Privlaka), gdje je eksploatacija započela osamdesetih godina, dobiveno je oko tri milijuna tona. Nafta se ondje crpi iz manjih dubina, do 2.500 metara, a nova bi se istraživanja provodila na većim dubinama.
