Pedesetih godina proslog stoljeca centralnim ulicama gradova dominirale su male specijalizirane trgovine, koje su nudile samo odredeni asortiman. Sve se pocelo mijenjati sezdesetih godina proslog stoljeca pojavom supermarketa, koji su ponudili puno veci izbor artikala i nize cijene. Sve do prije dvije godine supermarketi i hipermarketi nicali su kao gljive poslije kise, a onda su investitori opet poceli ulagati u trgovine manjih formata.
Kvadratura sve manja
Statistike govore i da se postepeno smanjuje kvadratura supermarketa. Tako je, primjerice, velicina trgovine britanskog lanaca Sainsbury's u 2008. prosjecno iznosila 2.000, a danas 1.750 metara kvadratnih, pise The Economist.
I u Americi je prisutan trend ozivljavanja malih trgovina. Broj im je poceo rasti 2011. godine. Najveci svjetski trgovacki lanac Walmart u ozujku ove godine otvorio je prvu svoju trgovinu s manjim brojem kvadrata, a u planu im je otvaranje novih. Na razvijanju mreze malih trgovina rade i drugi veliki svjetski igraci poput britanskog Tescoa i Carrefoura.
Zasto se vracaju male trgovine?
Kriza je ucinila svoje. U nastojanju da se smanji kolicina hrane koja se baca, kupci mijenjaju svoje navike i po ono sto im zaista treba odlaze u manje trgovine, a sve vise se narucuje i preko online trgovina. Manje se i trosi. Prema istrazivanju agencije Nielsen, prosjecna potrosnja jednoj kupnji u cetiri najveca britanska supermarketa prosle godine pala je za pet posto.
Strucnjaci nisu sasvim jasno objasnili povratak malih trgovina, jer kriza nije jedina koja je do toga dovela. Brojke pokazuju da se male trgovine ubrzano otvaraju i nakon sto su SAD i Velika Britanija izasle iz recesije, te da se njihov broj ne smanjuje kako se ekonomije oporavljaju.
Vjeruje se da je ovaj trend jednim dijelom posljedica promjene zivotnog stila. Samci i stariji ljudi, ciji broj raste u populaciji u zapadnim zemljama, kada je u pitanju nabavka radije biraju male trgovine nego velike trgovacke centre. Sve vise to rade i poslovni ljudi, jer im je uz hektican ritam lakse odvojiti vrijeme za neku malu usputnu trgovine nego ici u neki supermarket na periferiji grada. Jedan od razloga bi mogao biti i to sto sve manje ljudi mladih od 40 godina ima vozacku dozvolu, pa su ograniceni na kupovinu u lokalnim trgovinama do kojih mogu doci pjesice.
Hrvatska slijedi trendove
Slijedi li Hrvatska ovaj trend otvaranja trgovina malih formata?
Konzultant Drago Munjiza kaze da u Hrvatskoj oduvijek popularni mali kvartovski ducani, sto je tipicno za mediteranske zemlje, a supermarketi i hipermarketi su nesto sto smo kopirali od zapada.
Tijekom kriznih godina oni u vlasnistvu velikih trgovackih kuca su opstali, a male trgovine obrtnika zbog nedostatka nabavne snage su propale.
Dakle, u Hrvatskoj je prisutan miks, ali u zadnje vrijeme, potvrduje Munjiza, trend je da velike trgovacke kuce smanjuju trgovine velikih formata od 7.000-8.000 kvadratnih metara na upola manje kvadrature, te da sve vise nicu mali trgovacki formati, a manje supermarketi i hipermarketi. Zadnje je sto se po tom pitanju dogodilo, podsjeca, je preuzimanje 20 Dioninih trgovina od strane Spara koji je je dobio atraktivne kvadrate u Zagrebu, a ako posao bude isao dobro, zasigurno ce austrijski trgovac ici i na manje formate u drugim gradovima.
Munjiza kaze da svi medu top 10 trgovaca u Hrvatskoj, osim Metroa koji je cash and carry i Kauflanda, imaju male ducane. Vec ranije se Konzum kroz prodajni koncept Velpro udruzio s malim trgovcima, nudeci im svoju veleprodaju mrezu, a male kvartovske trgovine imaju i brojne trgovacke kuce koje posluju na regionalnoj razini poput Tomyja i Prehrane. Prema formatu u ovu kategoriju spada i Lidl, cije je poslovanje zadnjih godina vrlo uspjesno, kaze Munjiza.
Mijenjaju se navike
Dolaskom krize, potrosaci se i u Hrvatskoj okrecu sve vise kvartovskim trgovinama zbog slabije kupovne moci, ali i zbog stednje na gorivu koje neizostavan izdatak za odlazak u vece trgovacke centre na periferijama gradova. Takoder, misljenja je konzultant Drago Munjiza, ni u Hrvatskoj mladi nisu skloni odlasku u soping, a starija populacija zbog nemobilnosti osudena na trgovine koje posluju u njihovim kvartovima.
Povratak malih trgovina iz susjedstva mogao bi kupovinu potrosacima uciniti laksom, ali ima i svojih negativnih strana. Gledajuci iskljucivo financijsku stranu, ovaj trend nije povoljan niti za potrosace. Jedno istrazivanje koje je 2011. napravljeno u Londonu pokazalo je da kupci koji trgovinu obavljaju u kvartovskim trgovinama mjesecno trose dvije-trecine vise od onih koji odlaze u velike trgovacke centre i 'love' popuste. U prilog malim trgovinama ne idu ni veci troskovi poslovanja u odnosu na one velike, sto na kraju znaci i vece marze.
Neke analize pokazale su da ce "trend prakticnosti" - otvaranje manjih trgovina i online trgovine, istopiti profit trgovackih kuca do cak 50 posto. Sve u svemu, cini se, prakticnost ima svoju cijenu.
