Temeljito ugroženi hrvatski agrar izložen je u posljednje vrijeme dodatnom velikom iskušenju ruskog embarga na uvoz prehrambenih proizvoda iz zemalja Europske unije. Pritom nije riječ o velikoj ukupnoj trgovini, jer se tek oko 1,5 posto izvoza hrane iz Hrvatske odnosi na Rusiju, a što ne premašuje 25 milijuna američkih dolara godišnje. Pitanje je, međutim, što će se dogoditi s velikim viškom proizvoda kad se uzme u obzir čitava Unija pod embargom, i kako će se to odraziti na hrvatsku poljoprivredno-industrijsku bilancu.
Goran Đulić, ekonomist iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju, te analitičar domaće poljoprivredne politike i prakse, u razgovoru za Deutsche Welle kaže da će posljedice toga biti – katastrofalne.
Neizbježno rušenje cijena
"Realno je očekivati, unutar zajedničkog tržišta EU-a, kaže Đulić, plasman velikih količina roba po nižim cijenama, prvotno namijenjenih za rusko tržište, na slabija i siromašnija tržišta poput našeg. Zatim će doći do još većeg rušenja cijena domaćih proizvoda bez ikakvih ozbiljnijih mehanizama kojima bi se mogao zaštititi agrarni sektor.
Domaći poljoprivrednici već osjećaju efekte ruskog embarga. Potvrđuje to i Domagoj Škobić iz klastera "Slavonska jabuka" u Osječko-baranjskoj županiji, gdje se okuplja gotovo stotinu proizvođača najraširenije ovdašnje voćke.
Kaže da se već osijeća udar pojačanog uvoza jabuka po dampinškim cijenama iz drugih zemalja EU-a, budući da je riječ o državama koje svoj poljoprivredni sektor podupiru znatno više i bolje negoli je slučaj u Hrvatskoj.
"Poljska, primjerice, ima golemu proizvodnju jabuka, desecima puta veću od naše. Ali nemaju skladišnih kapaciteta u kojim bi zadržali viškove nastale obustavom redovnog izvoza u Rusiju. Čim se dakle postojeća skladišta napune, Hrvatsku će preplaviti jeftine jabuke iz Poljske, a da ne govorimo o drugim zemljama", istaknuo je Škobić.
Uvozni lobiji protiv domaćeg voća
Domagoj Škobić stoga zaključuje, nakon dugogodišnjeg iskustva u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i velikim hrvatskim trgovcima, kako hrvatska vlada – zapravo vlade, u već dugom nizu – podržavaju naizgledni nered u sektoru da bi pogodovale trgovini.
"Uvozni lobiji tu su odavno najjači faktor. Oni kupuju jeftine europske viškove niže kvalitete od one koja se šalje u npr. Englesku. Onda nam poručuju, a ne bih spominjao imena, no svakako je riječ o najvećima u Hrvatskoj, da jedva čekaju da im odemo s polica".
Osim što su skuplje, naime, hrvatske jabuke su u nedostatku sortirnica i manje atraktivno zapakirane. Sve to čini domaćeg proizvođača manje konkurentnim u odnosu na europsko-unijske tržišne suparnike iza kojih stoje jače državne mjere zaštite. U tom smislu Škobić je prepričao talijanski slučaj gdje je država nedavno zbog hiperprodukcije bresaka i nektarina izdala proglas kojim je nastojala utjecati na veletrgovce da pomognu domaćim proizvođačima. Ali, nije samo apelirala, nego je i sasvim pristrano uvela pojačani nadzor i složenije administrativne procedure za daljnji uvoz.
EU je odobrila 125 milijuna eura kompenzacije za poljoprivrednike pogođene ruskim embargom. No, one hrvatske zapast će premalo sredstava za potpunije saniranje štete upozorava Goran Đulić.
Mandarina na štićenoj listi
Tako i naš europarlamentarni zastupnik Tonino Picula još od kolovoza traži od Europske komisije povećanje iznosa i širenje liste proizvoda čiji se pad izvoza kompenzira. Jer, tamo nije bilo najzastupljenije voćke iz hrvatskog izvoza u Rusiju – mandarine. Od velikog je značaja što je Picula u toj svojoj inicijativi i uspio, pa je EK prošli tjedan uvrstila mandarine na štićenu listu.
http://www.dw.de/hrvatskom-agraru-prijeti-uvozna-katastrofa/a-17937719
