Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić ponavljaju kako gospodarska kriza neće biti teška poput one 2008. Sada je Hrvatska članica EU, a na prvi pogled, na njihovoj strani su i brojke: platna bilanca i proračun su krajem prošle godine bili u plusu, dok su 2008. su bili u deficitu; inozemna zaduženost krajem prošle godine iznosila je 40,8 milijardi eura, odnosno 75,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je krajem 2008. zaduženost u inozemstvu brojila 43,9 milijardi eura što je bilo nevjerojatnih 91,5 posto BDP-a.
No financijski stručnjak Andrej Grubišić upozorava kako su te brojke varljive, i da, kako se slikovito izrazio, broj lokomotiva u hrvatskoj ekonomiji, u odnosu na broj vagona koje treba vući, nije ništa veći nego je bio 2008.
BDP po stanovniku tek neznatno bolji nego prije 12 godina
"BDP po stanovniku je 2019. došao nešto malo iznad razine iz 2008. Ekonomija u terminima realne kupovne moći prošle godine nije ništa veća nego je bila tada, a istovremeno je u ukupnoj populaciji barem za četiri do pet postotnih bodova veći udio umirovljenika, zaposlenih u javnom sektoru uključujući i poduzeća u državnom vlasništvu i formalno nezaposlene. Imamo 250.000, možda i 300.000 stanovnika manje. Dobar dio tih ljudi je napustio Hrvatsku tijekom recesije i jedan dio ih se vjerojatno sada i vratio, no brzo će ponovo otići jer će se ekonomije zemalja iz kojih su se vratili relativno brzo oporaviti i opet će trebati radnike. Na začelju smo Europske unije s Bugarima, ispred nas su sve bivše socijalističke zemlje koje su 1991. bile iza nas, a to ne treba pripisivati ratu i privatizaciji jer rat je završio prije 25 godina“, pojašnjava Grubišić.
Upozorava kako se od 2008. nastavila pogubna praksa da država favorizira određene industrije i sektore, a to je osobito problematično, smatra, kod turizma.
Pravna sigurnost i uređen sustav, a ne subvencije i olakšice
„Nemamo hrvatski turizam nego imamo privatne biznise i poduzetnike koji se bave turizmom. Legitimno je da privatni biznisi guraju svoj ekonomski interes, ali ne smiju to raditi nauštrb ili na trošak svih drugih. Zašto bi turizam imao 13 posto PDV-a, a svi drugi 25 posto?“, pita se i dodaje kako nije posao države da odlučuje tko je važniji u gospodarstvu, nego da osigura pravnu sigurnost i zaštiti tržište od onih koji ne igraju o pravilima. No nije turizam jedino čime država potkopava gospodarstvo.
„Ekstremni primjeri su brodogradnja i poljoprivreda gdje su otišli deseci milijardi kuna, a ne zna se je li lošija poljoprivreda ili brodogradnja, a istovremeno su osiromašili one koji su ih sufinancirali“. tvrdi Andrej Grubišić
Jeziva, ali jednostavna dilema
I Damir Novotny ne vjeruje kako ćemo proći puno bolje nego u prošloj krizi koja je u Hrvatskoj trajala dulje nego bilo gdje drugdje.
Prema Novotnyju, pad prihoda uz održavanje postojeće razine rashoda će vrlo brzo pogoršati poziciju javnog sektora i to već ove godine jer je proračunski deficit tri milijarde eura što će ispuhati kondiciju javnih financija. Time će svi napori uloženi u stabiliziranje javnih financija nestati preko noći.
Prema njemu, pred nama je jednostavna dilema, „Morat će se smanjiti rashodi ili ćemo se prezadužiti po grčkom i talijanskom modelu“, zaključuje Novotny.
