Kada uđe u Europsku uniju, i Hrvatska će se morati prilagoditi pravilima EU koje je Europski parlament donio početkom ove godine, a koje zemlje članice moraju implementirati do 16. ožujka 2013. Pooštrena pravila oko rokova plaćanja navedena su u Direktivi 2011/7/EU koja se odnosi na sva plaćanja u komercijalnim transakcijama bez obzira radi li se o privatnom ili javnom sektoru. Rok plaćanja u privatnom sektoru je 30 dana, iznimno 60 dana, a duže ako je to izričito navedeno u ugovoru i ako se time ne nanosi gruba šteta vjerovniku.
Pravila su, međutim, znatno striktnija kod javnog sektora. Tu je rok 30 dana, dok do 60 dana može biti produžen jedino kod javnih poduzeća i ako se ne radi o sektoru zdravstva. No, kod svakog takvog produženja roka plaćanja firmi u javnom vlasništvu, Hrvatska će morati raditi izvješće i dostaviti ga tijelima EU na odobrenje.
Istaknula je to Olgica Spevec , predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i članica Pregovaračke skupine zadužene za poglavlja tržišno natjecanje te poduzetništvo i industrijska politika, na predavanju u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Rijeka.
Carine se automatski ukidaju
Također je pojasnila kako se ulaskom u EU za Hrvatsku, uz ostalo, događaju promjene u trgovinskoj, industrijskoj i politici zaštite tržišnog natjecanja. Na uvoz i izvoz proizvoda između Hrvatske i država članica ukidaju se carine i kvote, pri čemu nema razdoblja za prilagodbu.
Zanimljivo je da će se poduzetnici moći obratiti Europskom sudu čak i u slučajevima ako se administrativnim barijerama ili presporim postupcima birokracije čini diskriminacija. Inače, hrvatski će poduzetnici vrlo jednostavno moći osnivati firme u drugim državama. Čini se i relativno jeftino jer je u planu donošenje uredbe o 'europskom d.o.o.-u' čiji bi minimalni temeljni kapital trebao biti tek – 1 euro.
Država se prilagođava poduzetnicima
Koliko je poduzetnicima zanimljiva mogućnost da jeftino pokrenu posao možda najbolje govori slučaj njemačkih poduzetnika koji su masovno otvarali firme u Velikoj Britaniji, piše Novi list.
U Njemačkoj je, naime, minimalan temeljni kapital za osnivanje 25.000 eura, dok se u Velikoj Britaniji trgovačko društvo 'limited – Ltd' moglo otvoriti već s 20 funti. Posljedično je 70.000 njemačkih poduzetnika pootvaralo firme u Velikoj Britaniji s podružnicama u Njemačkoj. Njemačka je stoga unilateralno mijenjala svoje zakone i omogućila da se d.o.o. može otvoriti s temeljnim kapitalom od 1 eura.
Vezani članci:
arti-201109190083006 arti-201109201308006
