Koliko su uspješne Vladine mjere za oporavak gospodarstva razgovaralo se na okruglom stolu " Efikasnost Vladinih mjera za oporavak", koji su organizirali Poslovni dnevnik i časopis Banka.
Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija, rekao je da Vladine mjere nisu popularne, ali da su nužne. U 2009. ideja vodilja je bila osiguranje likvidnosti sustava. Sve nije riješeno jer, kaže, u bankarskom sustavu imamo višak likvidnosti, ali on se nije prelio u realni sektor.
Prema Marićevim riječima, u 2010. okolnosti se turbulentno mijenjaju, zbog čega je teško predvidjeti situaciju, ali pažnja će se usmjeriti na tržište rada.
"Nezaposlenost se mora zaustaviti što prije i okrenuti postojeći trend. Nema čarobnog štapića i spasonosne mjere", zaključio je Marić.
Vladin glavni ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević poručio je da se porezna politika neće mijenjati do kraja godine.
"Grčki sindrom stvara neizvjesnost, a velika je neizvjesnost oko brodogradilišta", rekao je Lovrinčević ističući da su to dvije stvari koje Vladi sužavaju manevarski prostor za djelovanje.
SDP-ovac Slavko Linić najveći problem vidi u velikim poreznim opterećenjima.
"Rezultat Vladinih mjera je 317 tisuća nezaposlenih, 27 milijardi neplaćenih računa i daljnji pad gospodarske aktivnosti", podsjetio je Linić. Smatra da se gospodarska situacija u Hrvatskoj neće promijeniti dok industrijska proizvodnja ne bude imala veći udio u gospodarstvu. Također, smatra da su nužna ulaganja u energetiku.
"Porezna opterećenja su takva da se ne isplati raditi, a to mora riješiti fiskalna politika. Ako Hrvatska želi riješiti krizu, treba ukinuti sve parafiskalne namete dok ovo vrijeme ne prođe", mišljenja je Linić.
Što se tiče likvidnosti, Linić kaže da se ona može povećati i kroz Vladine mjere, ali dok država ne bude plaćala u roku, disciplinu u sustavu plaćanja od drugih ne može tražiti.
Nezaposlenost i brodogradnja najveći problemi
Ekonomisti su složni da su trenutno dva najveća problema hrvatskog gospodarstva brodogradnja i nezaposlenost. Otpuštanje 12 milijardi bankovnih jamstava za škverove, što bi se moglo dogoditi u kratkom roku, moglo bi biti pogubno za državnu blagajnu.
"Neizvjesnost postoji, ali ja sam optimist. Nadam se da ćemo riješiti bar dio problema", rekao je Vladin ekonomski savjetnik i najavio da će Vlada posegnuti za alternativnim rješenjima za ona brodogradilišta čija privatizacija ne uspije niti u 2. krugu natječaja. Nije precizirao koja su to alternativna rješenja, ali je podsjetio da je privatizacija škverova obećana Bruxellesu.
Premijerkin savjetnik je priznao da je dugoročni problem velika stopa nezaposlenosti. Procjenjuje da će nezaposlenost ostati problem kroz cijelu 2010., ali i 2011. godinu. Te bi godine u proljeće moglo doći do promjene trenda, ali na razini godine Lovrinčević očekuje rast zaposlenosti od tek 2 posto.
Stradala mala i srednja poduzeća
Damir Kuštrak pokušao je objasniti zašto su HUP-ovci nakon što su pohodili Banske dvore odustali od traženja poreznih rasterećenja. Kao razloge je naveo HNB-ovo oslobađanje nekoliko milijardi kuna, koji će se koristiti za kreditiranje poduzetnika, ukidanje niže stope kriznog poreza, kao i obećanje Vlade da će doći do promjene načina obračuna nameta za vodno gospodarstvo (osam parafiskalnih nameta), kao i promjene u načinu financiranja Hrvatskih šuma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice.
Velimir Šonje smatra da država guši privatni sektor te da se u javnoj upravi ništa nije promijenilo. Upozorio je kako su radnike najviše otpuštala mala i srednja poduzeća, koja su u razdoblju od 2002. do 2008. zaposlila 80 posto novouposlene radne snage.
Šonje vjeruje da su ta poduzeća loše prošla jer nitko u Hrvatskoj još uvijek nije shvatio da su ključ za povećanje radnih mjesta, kao što nitko, kaže, nije shvatio da živimo u državnom kapitalizmu. Ekonomski analitičar zaključuje da bez ozbiljne reforme i smanjenja poreza nema gospodarskog oporavka.
Dok ekonomisti bliski Vladi smatraju da je učinjeno sve što se učiniti moglo, stručnjaci koji su sudjelovali na okruglom stolu upozoravaju da se pojedinačnim i kratkoročnim mjerama ne može ništa riješiti, nego da Hrvatskoj za izlazak iz krize trebaju strukturne promjene, prvenstveno promjena porezne politike.
