Od kada je Vlada predstavila svoje mjere oporavka, moglo se čuti da će porezne promjene, poput ukidanja olakšica u sustavu oporezivanja dohotka, pogoditi srednji sloj stanovništva. No, pitanje je tko je srednja klasa u Hrvatskoj.
Tako bi pripadnik srednje klase od svog mjesečnog prihoda trebao moći relativno ugodno živjeti.
Pretpostavka je da prihodima može pokrivati troškove stanovanja, da ima automobil, može otići u kino, kazalište, na koncert, kupiti knjigu i pritom ne razmišljati na čemu će u kućnom proračunu uštedjeti za tu vrstu troškova, piše Novi list.
Sudeći prema dostupnim pokazateljima o distribuciji dohotka, podacima o prosječnim troškovima kućanstava i iznosu minimalnih troškova života, 'srednjeklasni život' vode tek rijetki građani Hrvatske.
Prema analizi GfK o kretanju prihoda i troškova u kućanstvima, lani je više od 70 posto kućanstava ukazivalo na nedovoljne prihode. Prosječno hrvatsko kućanstvo u prošloj godini raspolagalo je mjesečno s oko 6.660 kuna.
Prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova obitelji trebali bi iznositi prosječno oko 8,8 tisuća kuna mjesečno. I to je podatak koji vrijedi za tročlanu obitelj, dok bi četveročlanoj obitelji za pokrivanje mjesečnih potreba trebalo oko 11.170 kuna mjesečno.
Rezultati su pokazali i kako najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje otpada na hranu i piće, oko 33 posto.
Prema sindikalnim izračunima, troškovi prehrane pojedu gotovo 40 posto sredstava potrebnih za pokriće minimalnih mjesečnih troškova obitelji.
"Prema definiciji, srednji sloj je 50 posto stanovništva između medijalnog dohotka, onih 25 posto iznad je viši, a 25 posto ispod je niži srednji sloj. Druge definicije ne razlikuju niži i srednji sloj, ali zato smanjuju granice, na recimo 15 posto", objašnjava Marko Krištof, ekonomist Sindikata znanosti.
Prema njegovim izračunima koji se baziraju na podacima iz 2007. godine, kada je REGOS sindikatima dostavio detaljne informacije o distribuciji dohotka, srednji dohodak bio bi negdje oko 6.725 kuna bruto.
Prema podacima državne statistike o strukturi zaposlenih prema visini isplaćene neto plaće, najviše zaposlenih mjesečno zaradi manje od 10 tisuća kuna. U ožujku prošle godine tako je preko 500 tisuća zaposlenih zarađivalo do maksimalno osam tisuća kuna mjesečno, pri čemu je prihod od 5.001 do šest tisuća kuna imalo 14,9 posto zaposlenih prema nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, dok je od 6.001 do osam tisuća kuna zarađivalo 15,7 posto zaposlenih.Plaće više od osam tisuća kuna primalo je 10,2 posto zaposlenih, piše Novi list.
Prethodni članci:
arti-201004280880006 arti-201004220265006 arti-201004200829006
