Postupan oporavak europskoga gospodarstva nastavlja se i u ovoj se godini u Europskoj Uniji očekuje prosječan rast BDP-a od 1,75, a u 2012. od dva posto. Objavio je to europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn, predstavljajući u petak u Bruxellesu Proljetna gospodarska predviđanja Europske komisije. No, oporavak je neuravnotežen, a BDP raste bez otvaranja novih radnih mjesta, napomenuo je.
Očekuje se, naime da će se nezaposlenost i u ovoj i u sljedećoj godini smanjiti za samo po 0,5 posto. Zbog poskupljenja nafte inflacija će u ovoj godini rasti stopom od prosječno tri posto u EU, odnosno 2,5 posto u Eurozoni, a u 2012. njezin će se rast usporiti na dva odnosno 1,75 posto. Proračunski manjak past će u EU s prosječnih 4,75 posto u ovoj na 3,75 posto u 2012. Ukupni dug povećat će se, međutim na 83 posto BDP-a na razini EU, odnosno na 88 posto u Eurozoni, pa je to najveća prijetnja dugoročnoj fiskalnoj održivosti.
Gospodarskim izgledima u EU prijete i dalje politički nemiri na Srednjemu Istoku te u sjevernoj Africi zajedno s posljedicama prirodnih katastrofa u Japanu jer ugrožavaju gospodarski rast te potiču inflaciju, dok su novčarska tržišta još krhka.
Povećat će se broj nezaposlenih
Za Hrvatsku Europska komisija u ovoj godini predviđa rast BDP-a od 1,1 posto, a u 2012. od dva posto. Osobna potrošnja u 2011. će porasti za 0,8, a u 2012. za 1,2 posto. Za 0,3 posto smanjit će se ove godine i javna potrošnja, te će na toj razini ostati u 2012.
Izvoz će u 2011. rasti stopom od četiri, a dogodine 4,3 posto. Uvoz će ove godine porasti za 2,5 a u 2012. za 4,2 posto. Ukupan broj zaposlenih u 2011. još će se smanjiti, za 0,2, da bi dogodine porastao za 1,2 posto. Nezaposleno će, pak, u ovoj godini biti 11,3 posto radne snage, dok bi se u 2012. nezaposlenost smanjila na 9,8 posto.
Manjak državnoga proračuna ove će godine doseći šest, da bi se dogodine smanjio na pet posto. Rast će i ukupni dug, sa 45,2 posto BDP-a u ovoj na 48,4 posto u 2012.
Za slabe izglede hrvatskoga gospodarstva EK ponajviše okrivljuje smanjenu kupovnu moć građana zbog niskih plaća te velike zaduženosti domaćinstava i poduzeća, uz ograničenu dostupnost kredita i smanjeno povjerenje ulagača.
Vezani članci:
arti-201105060003006 arti-201105100017006 arti-201103210012006 arti-201104170026006
