Sredinom idućeg tjedna, kad istekne mandat Željku Rohatinskom, u guvernersku stolicu sjest će njegov dugogodišnji zamjenik Boris Vujčić. Iako se neslužbeno već zna da naglih zaokreta u monetarnoj i tečajnoj politici neće biti, novo vodstvo čeka vrlo velik posao. Prva na listi, čini se, bit će koordinacija središnje banke i Ministarstva financija oko najavljenog poreza na imovinu i procjene nekretnina kako bi se spriječilo izazivanje potresa u bankarskom sektoru, doznaje Poslovni dnevnik.
Iako formalno na pozicije u HNB-u ljude predlaže Sabor, pitanje je hoće li novi guverner dovesti svoj tim ili zadržati postojeći s obzirom na to da se formalno operativa HNB-a mijenja ulaskom u EU. Zajedno s Rohatinskim mandat istječe i viceguvernerima Relji Martiću, Davoru Holjevcu i Tomislavu Presečanu, a jedini iz uže ekipe koji ima mandat do 2013. je viceguverner Adolf Matejka.
Nepoznata sudbina supervizora
Tu je i osam vanjskih članova Savjeta HNB-a iz redova nezavisnih stručnjaka koji čine Boris Cota, Vlado Leko, Branimir Lokin, Željko Lovrinčević, Silvije Orsag, Jure Šimović te Sandra Švaljek i Mladen Vedriš. Zasad se neslužbeno može čuti da se ozbiljno računa s Lovrinčevićem i Cotom.
Velika nepoznanica je hoće li na mjestu glavnog supervizora banaka ostati Davor Holjevac nakon gafa "Credo banka". Podsjetimo, on je prošle godine imenovao još neke manje banke na rubu kapitalne adekvatnosti, što je, iako je javni podatak, izazvalo nervozu na tržištu, no tada je iza njega stao Rohatinski.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta ocjenjuje da je u cjelini HNB u mandatu guvernera Rohatinskog odradio dobar posao kad je u pitanju odgovor na krizu. Ipak, pred HNB-om je nekoliko ključnih frontova na kojima će trebati jače poraditi.
Nezaštićeni klijenti
"U proteklom razdoblju nedovoljno je akceptirana zaštita potrošača banaka uz filozofiju da se ona prepušta tržištu. No, praksa je pokazala da su klijenti slabiji partner u odnosu s bankom i tu HNB treba ojačati svoje kapacitete", kaže Lovrinčević.
Drugi front je mijenjanje pravilnika kojima se propisuju valuacija nekretnina koje banke uzimaju u kolaterale za kredite i ponderiranje rizičnosti, kaže, jer tu ima dosta bankarske "slobode".
"Treba izbjeći subjektivne ocjene banaka da jedna nešto ne priznaje, a druga ipak priznaje, što može dovesti do kreativnog računovodstva", upozorava Lovrinčević.
Balon na tržištu nekretnina
Sređivanje problema nekretnina i kako ih banke knjiže u bilancama morat će se riješiti pod hitno, jer se očekuje da će uvođenje poreza na nekretnine ispuhati balon na tržištu nekretnina. Bude li ono drastično, na udaru bi se mogao naći kapital banaka, što bi značilo duboko produbljavanje krize.
Konačno, treći front je priprema za ulazak u EU i zajedničku valutu. Teško je očekivati uvođenje eura prije 2018., no to podrazumijeva konstantnu fiskalnu konsolidaciju kako ne bi porasli troškovi kapitala, zaključuje Lovrinčević.
