Kao prvu prepreku Škreb je za tjednik Globus naveo kako sami nositelji ekonomske politike u Hrvatskoj nisu skloni promjenama. U posljednjih petnaest godina reforme su rađene ili zbog pritiska izvana, ili zbog krize koja prisiljava na promjene.
"Naše se okruženje mijenja, a i mi smo drugačiji, pa se moramo prilagoditi. Nečinjenje ne donosi status quo, već nazadovanje", istaknuo je Škreb.
Kao drugu prepreku naveo je zastarjeli model rasta. Iako je od 2000. do 2008. godine BDP rastao prosječno oko 4,5 posto, istovremeno smo imali deficit tekućeg računa bilance plaćanja od oko 6 posto (dakle, više smo trošili nego što smo proizvodili). Kao rezultat toga nam je i pored visokih izravnih stranih ulaganja ukupni vanjski dug skočio od pola na 100 posto BDP-a. Ova kriza nije ciklička, tako da ćemo rast dinamizirati samo ako se restrukturiramo i okrenemo izvozu, smatra Škreb.
Treća je prepreka nekonkurentnost. Po Indeksu globalne konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma nalazimo se na 77. mjestu (od ukupno 139 zemalja), a loše smo rangirani i po efikasnosti tržišta rada, gdje se nalazimo na 113. mjestu.
Vezani članci:
arti-201009200418006 arti-201005200231006 arti-201011150470006 arti-201010090036006 arti-201009300387006
