"To je najveća glupost i najgluplja rasprava koju slušam posljednjih dana", kazao je ministar Linić u razgovoru za MediaServis komentirajući najnoviju akciju porezne uprave i kritike koje su se pojavile.
"Dali smo im tri reprograma, niz mogućnosti dogovora, otpis ako plate odjednom, predstečajne nagodbe i sada je gotovo", poručio je Linić naljutivši se na prijedlog Obrtničke komore da limit za ovrhu bude dug od 30 tisuća, ne tri tisuće kuna.
"Ma, ljudi, mislim stvarno... Je l' shvaćate kakve mi polemike vodimo? Da se ne mora platiti 30 tisuća kuna poreza? Tko je lud u ovoj državi? Ja zaista imam posla sa sve više luđaka. To nisu normalni razgovori. Mogli su ugovoriti otplatu kredita, ali reći da ne naplatimo 30 tisuća kuna? Ja zbilja ne mogu sebi doći, ne mogu sebi doći", ponavljao je Linić podsjetivši da je i obrtnicima bila ponuđena predstečajna nagodba, baš kao i velikim poduzećima, odbacivši i kritike da 'velikima' oprašta milijune, a 'male' ostavlja bez posla.
"Da, njima opraštamo ogromne dugove, a ovima opraštamo znatno manje, po iznosima za poreznu upravu. Ali za njih su to ogromni dugovi. Svi su u istom košu, svi su s istim pravima u Hrvatskoj", zaključio je Linić raspravu.
Stambena štednja: 'To je staro, zastarjelo, život je to promijenio'
Što se tiče ukidanja poticaja na stambenu štednju, Linić je pojasnio: "Stambene štedionice nemaju svrhu, ne grade se stanovi, oni koji štede podižu štednju i kamatu, dobivaju poticaje od države, a ne grade stanove, ne kupuju stanove i nema efekta. Imamo i posebne porezne olakšice za područja od posebnog državnog interesa."
"Čujte, Dubrovnik je unutra, Konavle su unutra. Znači, gradovi i općine koji zarađuju ogromne novce, njihovi građani imaju poticaje. To je staro, zastarjelo, život je to promijenio i mi to sada mijenjamo. Novac nećemo spaljivati zato što netko prijeti i netko tko se osjeća pogođenim ne prihvaća promjenu sustava", kazao je Linić.
Stambenim štedionicama je poručio: "Vrlo jednostavno, neka počnu graditi stanove, štednju pretvarati u novi stambeni prostor, neka nađu modele – možda se predomislimo. Ali do tada, financirati štednju da bi netko imao veću kamatu na štednju, to nek' zaborave!"
Linić je najavio i da će se prve novosti oko prodaje Croatia osiguranja i HPB-a čuti za desetak dana, kad će Vlada objaviti koji su subjekti prošli u 'drugi krug'. No, najavio je i da sav taj novac neće ni izbliza biti dovoljan da se proračun regenerira. Također, Linić je demantirao da u listopadu putuje u SAD po novo zaduženje.
"Idem na godišnju skupštinu Svjetske banke i MMF-a, a zaduženje neću tražiti prije studenoga", kazao je Linić i procijenio da će kamata biti veća od šest posto. "Dugove moramo pokriti i to je sva filozofija", ponovio je ministar financija, koji eksploziju deficita objašnjava ovako:
"Eksplozija je uvijek posljedica podmetnute tempirane naprave. Kad promatramo hrvatsko gospodarstvo, to je peta godina bez rasta, a istovremeno imamo dva velika troška na koja nismo mogli utjecati: ulazak u Europsku uniju 4,7 milijardi i 2,5 milijarde kamata jer neprekidno rastu krediti."
Laž je da će cijene rasti zbog rasta međustope PDV-a
Smatra da su zakazale državne investicije jer projekti nisu bili pripremljeni pa sad gubimo vrijeme na papire. Poručio je i da fiskalne smjernice, po kojima će rasti međustopa PDV-a, "ne znače nužno poskupljenja".
"Uvijek se kod nas krivo tumači pa svi govore da će rasti cijene. Laž. Ne mora biti veća cijena. Svi oni koji su radili na međustopu, mogu smanjiti svoje dohotke, platiti veću obvezu i ne dirati cijene. I neće biti, budite uvjereni, neće biti dizanja cijena. Zaboravljamo da dolazi konkurentna ponuda izvana", kazao je Linić. Obećao je i da plaće i mirovine neće dirati, iako je perspektiva još uvijek tmurna.
"Nema božićnica, nema regresa, nema rasta plaća, redefinirat ćemo izdatke za prijevoz", sve u cilju štednje i krpanja proračunske rupe, u koju će uskoro, prema proceduri nadzora prekomjernog deficita, zaviriti i Europska komisija.
