Dok se u Americi popusti na "Crni petak" spuštaju i do 90 posto, a tamošnji trgovci unatoč sniženju trljaju ruke, u Hrvatskoj ti popusti mahom iznose od 30 do 50 posto, a onih 90 odnose se samo na rijetke trgovine i u njima na samo pojedine artikle. No i to je, čini se, trgovcima dovoljno da u trendu ludila "Crnog petka" kod nas na taj dan ostvare nekoliko stotina milijuna kuna prometa više nego u "običnim" danima u studenome.
U Hrvatskoj raste prodaja
Prema informacijama Porezne uprave, na lanjski je Crni petak u Hrvatskoj fiskalizirano 6,9 milijuna računa u vrijednosti od 573,1 milijun kuna, godinu prije 6,6 milijuna računa za 460,6 milijuna, a 2015. godine 6,4 milijuna računa za 433,9 milijuna kuna, čemu u prilog ide i oporavak kupovne moći i opetovani rast prodaje na malo već oko 60 mjeseci zaredom, piše Večernji list.
Kada se usporedi 2014. i prošla godina ispada da smo potrošnju na Crni petak do lani u maloprodaji digli za više od 130 milijuna kuna. Potvrđuje to zamjenica direktorice Sektora trgovine Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlić koja ističe da trgovci na mjesečnoj razini ostvare oko osam milijardi kuna prometa, oko 250 milijuna kuna dnevno, da bi se na dan Crnog petka on u pravilu udvostručio – na oko 500 milijuna kuna.
Amerikanci se rješavaju zaliha, a kod nas je to nešto sasvim drugo
Ravlić pritom podsjeća da naši trgovci sniženja mogu imati i tijekom godine pa tako imamo Žute srijede, West Night Shoppinge i slično. No, kako podsjeća, naši kupci zasigurno još dugo neće imati potrebu stajati u redovima na "Crni petak", poput Amerikanaca, kako bi televizor koji inače stoji 5000 kuna kupili za stotinu.
Drago Munjiza, konzultant i član Upravnog odbora kutinske Lonije, kaže da se na "Crni petak" u Americi trgovci rješavaju zaliha i da im je cilj zaključiti sezonu, dok je kod nas koncept tog dana bliži jačoj vikend-akciji uoči predblagdanskih sniženja. Posljednji podaci govore da je promet tog dana/vikenda veći od uobičajenog za oko 509 milijuna kuna, pogotovu kada se uzmu u obzir narudžbe preko “stranih” e-platformi te promet koji Hrvati na te dane potroše u susjednim zemljama.
