Gospodarstvo Amerike dobrim se dijelom oporavilo zahvaljujući dobivanju plina i nafte iz sedimentnih stijena skrivenih duboko u podzemlju, pa sada i mnoge druge države, posebice europske, ubrzano sređuju dokumentaciju kako bi uskočile u vlak nove zlatne groznice.
''U posljednjih deset godina dobivanje plina i nafte iz škriljevca je top-tema i njom se ozbiljno bave i hrvatski naftni geolozi'', kazala je za Slobodnu Dalmaciju prije nešto više od godinu dana prof. dr. sc. Dunja Aljinović, predstojnica Zavoda za mineralogiju, petrologiju i mineralne sirovine zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
Iz Ine su tada uputili priopćenje kako su, ''na tragu dobrih rezultata ostvarenih u SAD-u prije pet godina, počeli razmatrati potencijale takozvanih nekonvencionalnih ležišta u kontinentalnom dijelu Hrvatske''. Konkretno, riječ je o Panonskom bazenu, te o Savskoj i Dravskoj potolini.
Jadranka Kosor oduzela dozvole
''Na bušotini u Međimurskoj županiji izveli smo određene pripremne i ispitne aktivnosti, dok je početak šire kampanje ispitivanja plinskih i naftnih ležišta nekonvencionalnog karaktera, za koju su obavljeni pripremni radovi, vezan uz moguće dobivanje dozvola za istraživanje od Ministarstva gospodarstva'', naveli su, među ostalim, u Ini.
Dozvole im je, podsjetimo, još 2011. godine oduzela Vlada Jadranke Kosor, da bi prije dva mjeseca Visoki upravni sud presudio u korist Ine i predmet vratio na početak, u Ministarstvo gospodarstva koje i dalje, ne skrivajući rat s nekoć domaćom naftnom kompanijom, tvrdo ostaje pri svom.
Tehnologija nije jeftina
Inače, tehnologija vađenja plina i nafte iz škriljevca nije nimalo jeftina, niti je svima dostupna, no to je nikakav problem u odnosu na onečišćenje tla, vode i zraka koje izaziva uporaba otrovnih kemikalija potrebnih za 'fracking'.
Zeleni diljem planeta vrišteći upozoravaju na to da će kilometrima uokolo bušotina, zbog kontaminacije debelo iznad svake dopuštene razine, zavladati pustoš. No, vlade zemalja bogatih škriljevcem – SAD, Brazil i Rusija drže 86 posto resursa, a u Europi su potvrđena nalazišta u Švedskoj, Estoniji, Francuskoj i Njemačkoj – na to samo odmahuju rukom, njima su tek dolari pred očima. http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/268184/Default.aspx
