Zajednički konstruktivni i vanjski dijelovi zgrade su temelji, nosivi konstruktivni zidovi, međukatna konstrukcija, dimnjaci, krovna konstrukcija s pokrovom, krovna i druga vanjska limarija, fasada, vanjska stolarija i bravarija i balkoni.
Dakle, ukoliko su na nekom stanu oštećeni prozori, u dogovoru s predstavnikom i upraviteljem zgrade mogu se zamijeniti o zajedničkom trošku, savjetuje Pametna kuna.
Zajedničko je i ulazno predvorje, stubište i površine izvan stanova i poslovnog prostora sa svim vratima, prozorima i instalacijama, podrum, sklonište, sušionica, praonica rublja, potkrovlje (tavan), nadstojnički stan (ako postoji), prostorije za smeće sa svim uređajima te zajedničke društvene prostorije.
Što se tiče instalacija, u zajednički dio pripada vodovodna instalacija, od vodomjernog brojila zgrade do ventila prije izljevnog mjesta u stanu, odvodne instalacije od priključka na javnu kanalizaciju do priključnih sifona u stanu, uključujući i podni sifon.
Zajedničke su i električne instalacije jake struje od kućnog priključka do brojila u stanu, kao i sve instalacije zajedničke potrošnje (stubišna rasvjeta, rasvjeta podruma i tavana), instalacija nužne i panične rasvjete, instalacije zvonca i portafona (osim govornog aparata u stanu), instalacije gromobrana, uređaji i instalacije zajedničke radio i TV antene (osim antenskih priključnica u stanu), instalacije telefona (osim instalacije u stanu), te instalacije plina u zgradi od glavnog ventila do brojila u stanu.
Što kada nastanu problemi i potreba za hitnom intervencijom, a na računu pričuve nema dovoljno novca?
"Tada upravitelj sam rješava hitnu intervenciju i naplaćuje se kad bude novca na računu", objašnjava dipl. ing. Dražen Serdar, direktor Zagreb zgrade d.o.o., tvrtke koja održava stotinjak zgrada u Zagrebu.
Upravitelj će biti od pomoći i ako suvlasnici zgrade planiraju veći zahvat na njezinim zajedničkim dijelovima, a nemaju dovoljno novaca na računu. Tada je moguć dogovor s izvođačem radova za obročnu otplatu ili podizanje kredita kod poslovne banke koja vodi račun pričuve.
U oba slučaja, objašnjava Serdar, treba podići visinu uplata u pričuvu. Kod prve opcije treba dići pričuvu naglo na kraći rok, jer izvođači nisu banke da će čekati godinama svoj novac, a kod druge opcije treba pričuvu dići manje, na duži rok, jer treba platiti kamate banci.
Prethodni članci:
arti-201011020198006 arti-201009010079006