Državni zavod za statistiku objavio je da je u siječnju industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, pala za 1,2 posto u odnosu na prosinac prošle godine, a za 6,7 posto u odnosu na lanjski siječanj.

Analitičari Raiffeisen banke smatraju da je oporavak inozemne potražnje prema hrvatskim proizvodima nedovoljan da bi pokrenuo pozitivne trendove u realnom sektoru. S druge strane, domaća potražnja opterećena je negativnim trendovima na tržištu rada (snažnim padom zaposlenosti), visokom nelikvidnošću i niskom razinom konkurentnosti.

Rezultati za siječanj su znatno lošiji od predviđanja analitičara RBA, koji su očekivali rast od 0,3 posto, kao i od ukupnih očekivanja analitičara koje je anketirala Hina, koji su bili još optimističniji najavljujući rast od 1,0 posto, a posljedica su pada u svim segmentima industrijske proizvodnje.

Na mjesečnoj razini najviši pad zabilježen je kod proizvodnje energije od 5,5 posto. Uz mjesečni pad u svim preostalim kategorijama, ni razmjerno snažan rast proizvodnje kapitalnih proizvoda od 19,4 posto nije bio dovoljan da bi ukupna industrijska proizvodnja ostvarila rast, komentiraju analitičari Raiffeisen banke.

Na godišnjoj razini pad je zabilježen u svim segmentima, no najjačim intenzitetom u kategoriji trajnih proizvoda za široku potrošnju, za relativno visokih 20 posto godišnje. Pad proizvodnje intermedijarnih proizvoda bio je najviši u proteklih devet mjeseci (-9,3 posto godišnje), a proizvodnja energije koja je neprekidno rasla osam mjeseci zaredom ponovno je zabilježila pad (-3,1 posto godišnje). Proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 2 posto godišnje, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju u proteklih godinu dana pala 4,1 posto.

Prema NKD-u najveći doprinos padu došao je od prerađivačke industrije koja je i četvrti mjesec za redom zabilježila godišnji pad; u siječnju u odnosu na isti mjesec 2010. godine — 6,9 posto.

arti-201102200064006