Kljucni je to nalaz analize, koju su za hrvatsku Vladu uradili americka konzultantska tvrtka AT&Karney te Oil & Gas Consulting u vlasnistvu uglednog strucnjaka u naftnom i plinskom biznisu Jasminka Umicevica, pise Jutarnji list.
Madari ostali bez teksta
Njihovi nalazi izazvali su, kako sazna Jutarnji, potpunu konsternaciju u vrhu MOL-a. Na proslotjedni nastavak dugo vremena prekinutih razgovora s MOL-om ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak dosao je s upravo zavrsenom ekspertizom, koja je madarsku stranu ostavila bez rijeci.
Kao Vladini savjetnici dvije su konzultantske tvrtke imale zadatak izracunati stetu koju je Ina pretrpjela otkako je vlada Ive Sanadera 2009. prenijela sva upravljacka prava na MOL te predloziti strategiju razvoja kompanije i novi upravljacki model.
Dionickim ugovorom iz 2003., kada je MOL za 505 milijuna dolara postao strateski partner Ine, Madari su se obavezali da ce Inu zadrzati kao samostalnu, vertikalno integriranu kompaniju sa sjedistem u Hrvatskoj. Preuzeli su obaveze ulaganja u istrazivanje nafte i plina, proizvodnju, preradu i maloprodaju. Rafinerije su trebale biti modernizirirane, a maloprodajna mreza prosirena na trzista jugoistocne Europe. Prostor bivse Jugoslavije, osim Slovenije, trebao je prema ugovoru biti ekskluzivno Inino trziste.
Stvarnost je bila drugacija. MOL-ovo je upravljanje Inom rezultiralo padom poslovanja i vrijednosti. Ina nikada nije imala losije rezultate, a rezerve ugljikovodika presudne za energetsku sigurnost pale su za trecinu.
Ina je pretrpjela ogromnu stetu zbog MOL-ova neispunjavanja ugovorenih obaveza. Analiza pokazuje da je izgubila na vrijednosti u svim segmentima poslovanja. Stete su nastale jer, suprotno ugovorima, INA nije zanavljala rezerve i proizvodnju ugljikovodika. Od 2009. do danas rezerve ugljikovodika - koje su temelj vrijednosti svake naftne kompanije - smanjile su se za 23 posto, a proizvodnja za 30 posto. Samo na nepridrzavanju obveze o proizvodnji i obnovi rezervi ugljikovodika Ina je na gubitku od 5,6 milijardi dolara.
INA mogla zaraditi 564 milijuna dolara
Da su rafinerije modernizirane sukladno planovima Ina je mogla zaraditi dodatnih 564 milijuna dolara. Od 2009. do danas kapitalne su se investicije smanjivale po stopi od 40 posto godisnje, dakle, gotovo pet puta ukupno.
Da je Ina zadrzala u vrijeme sklapanja ugovora s MOL-om vazeci trzisni udjel u Hrvatskoj i prosirila se, prema predvidanjima, na trzista jugoistocne Europe, njen je promet u maloprodaji mogao biti gotovo 47 posto visi. Ali, potpuno suprotno ugovoru, MOL je usao na maloprodajno trziste Hrvatske i Srbije i tako krao Inin prostor i prihod.
Ukupno je poslovanje Ine danas na 17 posto nizoj razini od ulaska MOL-a. Kad se sve sabere, u Ministarstvu gospodarstva vec su izracunali da je u Hrvatskoj samo na temelju losijeg poslovanja Ine, odnosno MOL-ovog nepridrzavanja obaveza izgubljeno 1,5 posto BDP-a.
U sveobuhvatnoj analizi more je takvih podataka. Ukratko, od 2009., kada su Madari preuzeli kompletnu kontrolu nad Inom, svi su pokazatelji krenuli nizbrdo. Sto nikako ne moze biti ni slucajnost ni rezultat tek svjetske krize.
