Taj potez ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić obrazložio je nedostatkom vremena da se iznađu potrebna rješenja. No, dr. Danijel Nestić smatra kako su ona već trebala biti iznađena te da činjenica da Vlada općenito odgađa reforme pokazuje da zemlja ne ide u dobrom smjeru.
Na ministrovu tvrdnju da će Vlada iznaći pravi model za ujednačavanje starih i novih umirovljenika, odnosno novih čije će mirovine biti manje jer će se formirati i iz prvog i iz drugog stupa, te postojećih koji imaju mirovine samo iz prvog stupa s dodatkom od 27 posto, Nestić kaže da je rješenje već trebalo biti osmišljeno.
Svima isti dodatak, inače se ide u rizik
On bi, kaže, dodatak od 27 posto dao svima u proporciji s uplatom u prvi mirovinski stup i sve ostalo mu se čini loše jer proračun njegov prijedlog može podnijeti.
"Nikakvih posebnih formula ni modela tu ne treba, s tim se samo ulazi u rizik. Dodatak se treba proširiti na sve pod jednakim uvjetima, za svaku kunu uplaćenu u prvi stup svi će dobiti jednako. To je jedino pravedno i tu će se postići ravnopravnost. Za svako drugo rješenje moglo bi se ići na Ustavni sud", pojašnjava dr. Nestić s Ekonomskog instituta.
29.09.2011., Zagreb - Novinarski dom.Odrzana je konferencija o mirovinskim fondovima.Danijel Nestic . Photo: Zarko Basic/PIXSELL
Kad je riječ o produženju radnog staža, dr. Nestić ističe kako je to nešto što se odvija u skladu sa stanjem u Europskoj uniji te da je Hrvatska po tom pitanju negdje u prosjeku. "Primjerice, muškarac koji ode u mirovinu 2038. provest će u mirovini prema tome duže no što mi provodimo danas", kaže Nestić, a na tvrdnju da će produženje radnog staža ipak pogoditi one radnike koji obavljaju teže fizičke ili neke druge naporne poslove odgovara da na taj problem trebaju odgovoriti drugi mehanizmi.
Rješenje za beneficije i pritisak na poslodavce
To njegovo mišljenje obuhvaća i problem beneficiranog radnog staža koji je širok i obuhvaća brojna zanimanja, odnosno lista je rađena dosta davno pa su joj sad s obzirom na tehnologiju rada i napredak nužne ispravke i osuvremenjivanje.
"Brojne tvrtke su napredovale u tehnologiji i time istiskuju izravan fizički rad. Taj dio koji se odnosi na težak rad trebao bi se riješiti i kroz zaštitu na radu svojevrsnim pritiskom na poslodavce koji bi onda to trebali riješiti. Tako bi primjerice mogli ograničiti teret. S druge strane, ako se ne može izdržati onda postoji mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu ili invalidsku i time pristati i na manji iznos", iznosi dr. Nestić priznajući da se produženjem radnog staža u europskim zemljama ipak povećao i broj onih koji odlaze u invalidsku mirovinu.
Na našu konstataciju da osoba s malom invalidskom mirovinom opet nije rješenje jer si ne može priuštiti sve nužno kad je u pitanju zdravlje, dr. Nestić kaže kako je svjestan da se sve vrti u krug i da je spojeno, ali da su zato u Hrvatskoj nužne reforme i na drugim poljima.
Muke s penalizacijom
Govoreći, pak, o nesretnoj penalizaciji onih koji odlaze u mirovinu ranije, kaže da se slaže s uvođenjem jedinstvenog faktora, jer ona, smatra, ne smije ovisiti i o stažu i o godinama starosti već samo o godinama starosti. Tako će se, kaže, ušteđeno u mirovinsko jednako rasporediti.
Osvrćući se, pak, na prijedlog povećanja naknade za drugi stup na 10 posto, dr. Nestić kaže kako je to nerealno. "Realno bi bilo 6 posto, ali samo pod uvjetom da se smanji doprinos za prvi mirovinski stup. U tom slučaju morat će se iznaći rješenje za sadašnje mirovine i taj će se novac morati tražiti u proračunu što je problem", kaže dr. Nestić ističući kako pitanje naknade još treba dobro izanalizirati i vidjeti bi li njeno povećanje bilo opravdano.
