Neke od promjena u mirovinskom sustavu koje građani mogu očekivati od iduće godine odnose se na to da bi se na sve građane dobna granica za odlazak u mirovinu trebala podignuti na najvjerojatnije 67 godina života sa sadašnjih 65, a moguće je i podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodišnjeg osiguranika. Radi se o kategoriji koja je u domaći mirovinski sustav uvedena prije četiri godine, a riječ je o radniku koji u punu starosnu mirovinu može s navršenih 60 godina života i najmanje 41 godinom mirovinskog staža.
Velika je vjerojatnost da će dobna granica umirovljenja dugogodišnjih osiguranika skočiti za jednu godinu, a trebalo bi doći i do reforme beneficiranog radnog staža, piše Novi list.
Ni petina umirovljenika s punim radnim stažem
Ova bi godina trebala biti godina reformi, koje od iduće bi se godine trebali osjetiti i sami građani. Nove promjene u mirovinskom sustavu, na tragu svega onog što od Hrvatske traži Europska komisija, najavljuju se zadnje dvije godine, a ako je za vjerovati prema planu normativnih aktivnosti, o promjenama u mirovinskom sustavu počet će se razgovarati za mjesec-dva. U drugom dijelu godine, prema verbalnim najavama, doći će na red i radno zakonodavstvo, zbog daljnje fleksibilizacije radnih odnosa.
Sveobuhvatnu mirovinsku reformu već tjednima najavljuje ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji je nedavno ustvrdio kako tek 19% od ukupnog broja umirovljenika ima puni radni staž iza sebe te da su preporuke Europske komisije da se oštrije kažnjava odlazak u prijevremenu mirovinu i ubrza izjednačavanje žena i muškaraca u dobi umirovljenja. Najavio je i potrebu većeg izdvajanja za drugi mirovinski stup kapitalizirane štednje, ali još nije poznato bi li to išlo na uštrb prvog stupa ili bi se stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje povećala.
Nema potrebe za suštinskom reformom
Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav s Ekonomskog instituta, s druge strane smatra kako prema sadašnjem stanju u hrvatskom mirovinskom sustavu nema potrebe za suštinskom reformom sustava, već nam treba pažljiva dorada pojedinih elemenata sustava s ciljem povećanja budućih mirovina, ali bez ugrožavanja postojeće fiskalne stabilnosti sustava.
"Dugoročne projekcije kretanja u hrvatskom mirovinskom sustavu pokazuju fiskalnu održivost sustava, što znači da uz sadašnje zakonske propise neće doći do eksplozije troškova. No, isto tako te projekcije pokazuju da će buduće mirovine biti relativno niske. Stoga u doradi sustava, odnosno reformi, treba poduzeti korake za održivo povećanje mirovina, a što je moguće ako se trošak povećanja mirovina podijeli između građana i državnog proračuna", navodi Nestić. Taj "trošak" za građane bio bi dulji ostanak u svijetu rada što će omogućiti veće uplate doprinosa te time u konačnici veće mirovine. Nestić se slaže da bi i domaća reforma, kao što je dobar dio EU-a već učinio, trebala ići za podizanjem zakonske dobi za umirovljenjem uz ograničavanje mogućnosti prijevremenog umirovljenja. Jedna od opcija bi moglo biti i "vezivanje zakonske dobi za mirovinu uz promjenu očekivanog trajanja života".
Ograničenje prijevremenih mirovina
Destimuliranje prijevremenog umirovljenja bi trebao biti dio reformskog paketa, smatra Nestić dodajući kako je sadašnje umanjenje mirovine radi prijevremnog odlaska u mirovinu, koje je trenutno maksimalno 20.4 posto, relativno malo, kako u odnosu na umanjenja u drugim zemljama, tako i u odnosu na izračune koji se vezuju uz očekivano trajanje života.
"Prošle godine je gotovo 30 posto novih starosnih mirovina bilo prijevremeno. Tome možemo dodati i 15-ak posto starosnih mirovina koje su koristili dugogodišnji osiguranici. To znači da je približno 45 posto novih starosnih mirovina ostvareno u dobi koja je manja od zakonske dobi za odlazak u mirovinu. Zbog svega toga ima razloga povećati faktor umanjenja mirovina kod prijevremenog umirovljenja", tvrdi Nestić. Smatra i kako bi trebalo razmisliti i da se sadašnja mogućnost prijevremene mirovine pet godina prije redovne smanji na dvije ili tri godine, a u tom smjeru, sudeći prema nacionalnom planu reformi, Vlada i kani ići.
Mirovine na zdravim nogama
STRUČNJAK ZA NET.HR ANALIZIRAO MIROVINSKU REFORMU: ‘Rastemo sporije od Bugarske i Rumunjske, krajnje je vrijeme…’
"Ovo su zasigurno neugodni dijelovi reformskog paketa za građane, no on može dovesti do povećanja mirovina na zdravim osnovama. No, na pozitivnoj strani, trebalo bi povećati bonus u slučaju kasnijeg odlaska u mirovinu, to jest kod odlaska u mirovinu nakon zakonske dobi. Taj je bonus sada relativno mali – 1,8 posto za godinu kasnije odlaska u mirovinu – a aktuarski izračuni pokazuju da bi on trebao biti veći", smatra Nestić. Za nadati se da će Vlada poslušati to, s obzirom na to da su joj planovi bili smanjiti "nagrađivanje" kasnijeg umirovljenja.
Nestić smatra kako bi trebalo razmisliti i povoljnijem godišnjem usklađivanju mirovina za što je potrebno izraditi pažljive izračune i projekcije. Indeksacija mirovina sada se veže uz rast prosječnih plaća i inflaciju u omjeru 70:30 posto, pri čemu se veći udio veže uz pokazatelj koji brže raste te je time povoljniji za umirovljenika. Nestić misli kako bi se možda moglo "razmisliti o još povoljnijem omjeru", ali ujedno i upozorava kako to ima značajan utjecaj na proračunske troškove te treba pažljivo procijeniti proračunske mogućnosti koje prema njegovu mišljenju postoje.
