Jedan pogled na akcijske ponude i velike natpise koji reklamiraju razne postotke sniženja daje naslutiti kako će oni koji ovih dana imaju novca za šopingiranje profitirati.
No, veselje blagdanskih rasprodaja većini je ipak prisjelo. Čak i oni koji imaju mogućnost kupovati na rasprodajama, tvrde kako su im pokušali prodati mačka u vreći. Kupci koje natpisi o velikim sniženjima namame u dućan često se osjećaju prevarenima jer se nakon obilaska dućana uvjere da je samo dio artikala na sniženju, dok se ostali proizvodi i dalje prodaju po redovnim cijenama.
"Na sniženju je samo neka jadna roba od lani", kazale su dvije razočarane djevojke za Novu TV. Iz Hrvatske gospodarske komore, pak, tvrde suprotno. Oni, naime, kažu kako imaju povjerenja u sezonska sniženja i cijene naših trgovaca, jer su u ova osjetljiva vremena trgovci ranije krenuli s akcijama te uložili maksimum napora da potaknu potrošnju.
U Gospodarskoj komori ističu kako je Hrvatska zatvorila poglavlje o zaštiti potrošača, a istoimeni zakon, kao i ostali zakonski propisi iz tog poglavlja, usklađeni su s europskom pravnom stečevinom. Ipak, zaštita potrošača je jedno, a realne cijene nešto sasvim drugo.
Iako u Komori ističu da povećanje PDV-a nije utjecalo na cijene proizvoda te da su trgovci više nego ikad spremni spuštati cijenu, naša se sniženja ipak drastično razlikuju od ostalih.
"Sistem u Austriji je takav da kad oni bace rasprodaje, oni to naprave u jedan dan, u jednom ogromnom šoping-centru, i svi dućani u jedan dan naprave rasprodaje, koje idu čak do 80 posto. A u Sloveniji i Hrvatskoj, recimo, samo određeni dućani imaju rasprodaje, i to negdje do 60-70 posto, i onda bi trebao ići u više različitih šoping-centara da nabaviš robu jeftinije", objasnila je Polona, Slovenka sa stalnom mariborskom adresom, koja trenutno živi i radi u Zagrebu. Iz njenog iskustva proizlazi da su hrvatska sniženja najskuplja.
Za mnoge Hrvate šoping u Austriji ili Italiji odavno je prošlost: kupci uglavnom šopingiraju unutar granica. Ipak, nedavno provedeno istraživanje na nivou države pokazalo je da čak 66 posto građana ne vjeruje u informacije istaknute na akciji. Zakon o zaštiti potrošača nalaže da proizvod na akciji mora biti jasno, vidljivo i čitljivo označen cijenom prije i nakon sniženja, te tijekom rasprodaje. No, jednako tako, zakon ističe, ako je postotak sniženja cijena objavljen u rasponu, najveći postotak sniženja mora se odnositi na barem jednu petinu svih proizvoda na rasprodaji.
"Zasigurno se trgovci drže i tih zakonskih odrednica i ne žele izgubiti povjerenje kupca. U ovom momentu jednaka je zaštita potrošača u Hrvatskoj, kao i u bilo kojoj članici Europske unije", pojašnjavaju u HGK.
Ipak, istraživanje koje je proveo Hendal pokazuje da 55 posto potrošača ne vjeruje ni kvaliteti proizvoda koji su ponuđeni na rasprodaji. Vjerojatno zato jer kod nas još uvijek vlada mišljenje da je kvalitetno samo ono što je skupo. Za to vrijeme inozemne metropole grade sasvim drugu reputaciju.
Iako je Hrvatska još uvijek među skupljim državama, spomenuto istraživanje pokazuje da čak 42 posto građana prati kretanja prodajnih akcija i kupuju prema njima, a 38 posto njih od sada na akcijama kupuje više nego što su to činili prethodnih godina. Ako trend potraje, možda možemo očekivati da i hrvatska kultura rasprodaje počne pratiti svjetske trendove.
Prethodni članci:
arti-200912110364006 arti-200912090513006
