Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Naravno da svi želimo što kvalitetniju hranu za sebe i svoje najdraže, ali odlazak u mesnicu po meso, u pekarnicu po kruh, u voćarnu po voće i povrće, u trgovinu po deterdžent... je čisti gubitak vremena. Sve to, naime, možete kupiti na jednom mjestu i uštedjeti dragocjeno vrijeme.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="d0034000-92ad-11eb-b658-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Provedete li test na slijepo i usporedite kvalitetu hrane u tri različita dućana nema osobe koja će sa sigurnošću moći uočiti razliku. Primjerice pripremite li za večeru pečeno pile, šparoge, divlju rižu i pitu od jabuka i koristite li za to hranu iz tri različite trgovine, pa potom nekoga upitate što je iz koje trgovine nema teoretske šanse da ćete vi ili bilo tko drugi sa sigurnošću moći reći koja je hrana iz koje trgovine.</para>
<para>Iako se osjećate dobro jer mislite da povećavate kvalitetu hrane koju kupujete svojoj obitelji, to poboljšanje postoji samo u vašoj glavi.</para>
<para>Čak i kada postoji mala razlika u kvaliteti među proizvodima ona nije vrijedna trčanja od dućana do dućana i gubljenja vremena.</para>
<para> </para>

Ne komplicirajte: Jednostavan savjet za šoping koji će vam uštedjeti dragocjeno vrijeme Svi znamo da je vrijeme dragocjeno, ali većina nas ga previše potroši na potpuno nepotrebne stvari. 

Naravno da svi želimo što kvalitetniju hranu za sebe i svoje najdraže, ali odlazak u mesnicu po meso, u pekarnicu po kruh, u voćarnu po voće i povrće, u trgovinu po deterdžent... je čisti gubitak vremena. Sve to, naime, možete kupiti na jednom mjestu i uštedjeti dragocjeno vrijeme.

   

Provedete li test na slijepo i usporedite kvalitetu hrane u tri različita dućana nema osobe koja će sa sigurnošću moći uočiti razliku. Primjerice pripremite li za večeru pečeno pile, šparoge, divlju rižu i pitu od jabuka i koristite li za to hranu iz tri različite trgovine, pa potom nekoga upitate što je iz koje trgovine nema teoretske šanse da ćete vi ili bilo tko drugi sa sigurnošću moći reći koja je hrana iz koje trgovine.
Iako se osjećate dobro jer mislite da povećavate kvalitetu hrane koju kupujete svojoj obitelji, to poboljšanje postoji samo u vašoj glavi.
Čak i kada postoji mala razlika u kvaliteti među proizvodima ona nije vrijedna trčanja od dućana do dućana i gubljenja vremena.
  

Ne komplicirajte: Jednostavan savjet za šoping koji će vam uštedjeti dragocjeno vrijeme

<heading2>1. Skidanje i odijevanje uključujući i jaknu</heading2>
<para>
Zimi vas to može ozbiljno izbaciti iz takta.</para>
<heading2>2. Naprasne prodavačice na odjelu za parfeme koje vas špricaju novitetima</heading2>
<para>
Hvala, ali ne hvala. Ne, ne želite peti uzorak parfema kojeg vam pokušavaju uvaliti.</para>
<heading2>3. Najmanje 10 minuta morate potrošiti prebirući hrpu odjeće ne bi li našli svoj broj</heading2>
<para>
Naposlijetku dođete do toga da ste ih uzalud potrošili jer nemaju vaš broj. Nemaju ga čak ni na skladištu.</para>
<heading2>4. Probijanje kroz ogromne rasprodaje u dućanima s cipelama</heading2>
<para>
Cipele su razbacane posvuda, djeca plaču, a prodavačica je rekla još prije 30 minuta da će se za čas vratiti s cipelama vašeg broja...</para>
<heading2>5. Bitka s nepoznatom ženom za posljednji proizvod na rasprodaji koji je vaš broj</heading2>
<para>
Doista zna biti napeto kada dođete do košare sa sniženim proizvodima jer tko prvi zgrabi njegovo je (a iščupati nešto iz ruku druge djevojke izgleda da je prihvatljivo).</para>
<heading2>6. Blagdanske gužve u trgovačkim centrima</heading2>
<para> 
To se odnosi i na vikende. Izbjegavanje ljudi u gužvi vještina je koja se stječe s vremenom</para>
<heading2>7. Preglasna glazba</heading2>
<para>
Svaka trgovina pušta svoju glazbu i to na najjače. Katkad se čini da su vam potrebni čepići za uši, a krenuli ste samo kupiti neki komad odjeće.</para>
<heading2>8. Od previše svjetla u svakom dućanu gotovo se može oslijepiti</heading2>
<para>
Dajte se uozbiljite, nismo slijepi. Ne trebaju nam reflektori da bismo videjli odjeću koju ste izložili</para>
<heading2>9. Morate škiljiti da biste pročitali cijenu na haljini koju želite</heading2>
<para>
S druge strane, neki vlasnici trgovina previše vode računa o atmosferi. Ako je premračno da bismo vidjeli koliko što košta, nikad nećemo kupiti ništa.</para>
<heading2>10. Ignorira vas potpuno nezainteresirani prodavač</heading2>
<para>
Samo se ne pravite da tu ne radite, odaje vas pločica s imenom.</para>
<heading2>11. Preljubazni prodavači</heading2>
<para>
Samo što ste ušli u trgovinu pogledati ima li što za vas, naporno ljubazna trgovkinja vam je već s vrata postavila 20 pitanja.</para>
<heading2>12. Znojenje u kabini za presvlačenje</heading2>
<para>
Nakon što ste se već peti put presvukli u tim kabinama postaje vruće kao u sauni.</para>
<heading2>13. Isprobavate odjeću pred svima jer postoji jedno veliko zajedničko ogledalo</heading2>
<para>
Nije svakoj ženi ugodno prešetavati se u odjeći koju isprobava ispred potpunih stranaca. Osim toga, nismo uvijek raspoloženi slušati što prodavačica misli o tome kako neka haljina stoji na našem tijelu.</para>
<heading2>14. Kad vas preveslaju, pa u redu za blagajnu pokupite još par 'povoljnih' sitnica</heading2>
<para>
Ne, zaista vam nije trebao taj ruž u obliku privjeska za ključeve.</para>
<heading2>15. Natrpavate se odvratnom masnom hranom jer ništa drugo nema za jesti u krugu od kilometra</heading2>
<para>
Stvarno nam nije trebao taj hamburger, ali gladne oči su nas natjerale da ga pojedemo.</para>
<heading2>16. Kada dođete kući i shvatite da mrzite sve što ste upravo kupili</heading2>
<para>
Je li to zato što ste bili pod utjecajem neke čudne potrošačke groznice u tom trenutku? Što god bilo, često se događa.</para>
<heading2>17. Osjećate se kao da ste istrčali maraton nakon samo dva sata šopingiranja</heading2>
<para>
Svaki djelić tijela vas boli .... A najgore je što vas je uhvatila i migrena.</para>
<heading2>18. Provjeravate svoj bankovni račun nakon deliričnog dana u kupovini i osjećate ovo...</heading2>
<para>
Gdje je otišao sav novac? Ah da, doslovce ste ga pobacali po trgovačkom centru.</para>

Kad šoping postane najgora noćna mora Premda će mnoge žene otići u šoping kako bi podigle raspoloženje, to u nekim slučajevima i nije najbolje rješenje. 
1. Skidanje i odijevanje uključujući i jaknu

Zimi vas to može ozbiljno izbaciti iz takta.
2. Naprasne prodavačice na odjelu za parfeme koje vas špricaju novitetima

Hvala, ali ne hvala. Ne, ne želite peti uzorak parfema kojeg vam pokušavaju uvaliti.
3. Najmanje 10 minuta morate potrošiti prebirući hrpu odjeće ne bi li našli svoj broj

Naposlijetku dođete do toga da ste ih uzalud potrošili jer nemaju vaš broj. Nemaju ga čak ni na skladištu.
4. Probijanje kroz ogromne rasprodaje u dućanima s cipelama

Cipele su razbacane posvuda, djeca plaču, a prodavačica je rekla još prije 30 minuta da će se za čas vratiti s cipelama vašeg broja...
5. Bitka s nepoznatom ženom za posljednji proizvod na rasprodaji koji je vaš broj

Doista zna biti napeto kada dođete do košare sa sniženim proizvodima jer tko prvi zgrabi njegovo je (a iščupati nešto iz ruku druge djevojke izgleda da je prihvatljivo).
6. Blagdanske gužve u trgovačkim centrima
 
To se odnosi i na vikende. Izbjegavanje ljudi u gužvi vještina je koja se stječe s vremenom
7. Preglasna glazba

Svaka trgovina pušta svoju glazbu i to na najjače. Katkad se čini da su vam potrebni čepići za uši, a krenuli ste samo kupiti neki komad odjeće.
8. Od previše svjetla u svakom dućanu gotovo se može oslijepiti

Dajte se uozbiljite, nismo slijepi. Ne trebaju nam reflektori da bismo videjli odjeću koju ste izložili
9. Morate škiljiti da biste pročitali cijenu na haljini koju želite

S druge strane, neki vlasnici trgovina previše vode računa o atmosferi. Ako je premračno da bismo vidjeli koliko što košta, nikad nećemo kupiti ništa.
10. Ignorira vas potpuno nezainteresirani prodavač

Samo se ne pravite da tu ne radite, odaje vas pločica s imenom.
11. Preljubazni prodavači

Samo što ste ušli u trgovinu pogledati ima li što za vas, naporno ljubazna trgovkinja vam je već s vrata postavila 20 pitanja.
12. Znojenje u kabini za presvlačenje

Nakon što ste se već peti put presvukli u tim kabinama postaje vruće kao u sauni.
13. Isprobavate odjeću pred svima jer postoji jedno veliko zajedničko ogledalo

Nije svakoj ženi ugodno prešetavati se u odjeći koju isprobava ispred potpunih stranaca. Osim toga, nismo uvijek raspoloženi slušati što prodavačica misli o tome kako neka haljina stoji na našem tijelu.
14. Kad vas preveslaju, pa u redu za blagajnu pokupite još par 'povoljnih' sitnica

Ne, zaista vam nije trebao taj ruž u obliku privjeska za ključeve.
15. Natrpavate se odvratnom masnom hranom jer ništa drugo nema za jesti u krugu od kilometra

Stvarno nam nije trebao taj hamburger, ali gladne oči su nas natjerale da ga pojedemo.
16. Kada dođete kući i shvatite da mrzite sve što ste upravo kupili

Je li to zato što ste bili pod utjecajem neke čudne potrošačke groznice u tom trenutku? Što god bilo, često se događa.
17. Osjećate se kao da ste istrčali maraton nakon samo dva sata šopingiranja

Svaki djelić tijela vas boli .... A najgore je što vas je uhvatila i migrena.
18. Provjeravate svoj bankovni račun nakon deliričnog dana u kupovini i osjećate ovo...

Gdje je otišao sav novac? Ah da, doslovce ste ga pobacali po trgovačkom centru. 

Kad šoping postane najgora noćna mora

<para>Nije da smo od onih koji se skockaju za svaki odlazak u trgovinu, ali bome se ne bismo u javnosti pojavili u gaćama, premalim hlačama ili u leopard-kostimu.</para>
<para>A nije samo stvar u odabiru <emphasis>outfita</emphasis>, ipak se barem počešljamo ili prekrijemo masnu kosu kakvom kapom, malčice namirišemo i promijenimo garderobu ako je potrebno.</para>
<para>Najmanji je problem ako ukućane i susjede šokirate svojim izgledom, ali pobogu, ne morate i drugim ljudima upropastiti dan svojim izgledom.</para>
<para>A da se to, nažalost, događa, pokazat će vam galerija specijal-201104070347004-freak show iz dobro poznatog američkog Walmarta. Vjerujemo da ste se već uvjerili u njihova odvratna izdanja, ali nikad nije loše podsjetiti se još jednom.</para>

Ljudi, dajte se malo sredite, ima nas osjetljivijeg želuca U našim krajevima odlazak u kupovinu za neke je još uvijek vrhunac dana, pa se čovjek potrudi da i u šopingu izgleda pristojno. 
Nije da smo od onih koji se skockaju za svaki odlazak u trgovinu, ali bome se ne bismo u javnosti pojavili u gaćama, premalim hlačama ili u leopard-kostimu.
A nije samo stvar u odabiru outfita, ipak se barem počešljamo ili prekrijemo masnu kosu kakvom kapom, malčice namirišemo i promijenimo garderobu ako je potrebno.
Najmanji je problem ako ukućane i susjede šokirate svojim izgledom, ali pobogu, ne morate i drugim ljudima upropastiti dan svojim izgledom.
A da se to, nažalost, događa, pokazat će vam galerija specijal-201104070347004-freak show iz dobro poznatog američkog Walmarta. Vjerujemo da ste se već uvjerili u njihova odvratna izdanja, ali nikad nije loše podsjetiti se još jednom. FOTO: 

FOTO:

Ljudi, dajte se malo sredite, ima nas osjetljivijeg želuca

<para>"Noćni šoping je odlična ideja. Kad god nakon posla idem po trgovinama, uvijek mi se dogodi da ostanem posljednja u dućanu - i to nakon što je glas s razglasa objavio da je šoping-centar zatvoren. Tada mahnito kupujem i obično polovicu stvari zaboravim. Ovako kupujem smireno, popijem cugu s frendicom i još dobijem popust", kazala je za <emphasis>Večernji list</emphasis> Zagrepčanka Iva Marohnić.</para>
<para>Naime, noćni šoping nudi šopingholičarima velike popuste, pa si stvari koje su htjeli kupiti mogu, ako su strpljivi, nabaviti po cijeni nižoj do 80 posto!</para>
<para>Trgovci su također prepoznali korist noćnih šopinga, pa nas u prosincu u jednom tjednu čekaju čak tri noćna šopinga, piše <emphasis>Večernjak</emphasis>. Ipak, pitanje je koliko će Hrvati ostati zainteresirani za ovu novost.</para>
<para>"Ljudi reagiraju pozitivno na takve novotarije jer ih još nisu doživjeli, a uostalom, bolje se i osjećaju jer zbog popusta misle da su dobili više. Međutim, pitanje je kada će doći do zasićenja. Bude li svaki šoping-centar jednom tjedno organizirao takve događaje, ubrzo će većini dosaditi", pojasnila je psihologinja Jasna Roščić.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201006300585006
arti-201009291028006
arti-201011020108006
arti-201009140826006
arti-201010090048006</para>

Unatoč recesiji, noćni šoping novi je veliki hit U Trstu je već desetljećima noćni šoping, poznat pod imenom Notte Bianca, jedan od najiščekivanijih modnih događaja. 
"Noćni šoping je odlična ideja. Kad god nakon posla idem po trgovinama, uvijek mi se dogodi da ostanem posljednja u dućanu - i to nakon što je glas s razglasa objavio da je šoping-centar zatvoren. Tada mahnito kupujem i obično polovicu stvari zaboravim. Ovako kupujem smireno, popijem cugu s frendicom i još dobijem popust", kazala je za Večernji list Zagrepčanka Iva Marohnić.
Naime, noćni šoping nudi šopingholičarima velike popuste, pa si stvari koje su htjeli kupiti mogu, ako su strpljivi, nabaviti po cijeni nižoj do 80 posto!
Trgovci su također prepoznali korist noćnih šopinga, pa nas u prosincu u jednom tjednu čekaju čak tri noćna šopinga, piše Večernjak. Ipak, pitanje je koliko će Hrvati ostati zainteresirani za ovu novost.
"Ljudi reagiraju pozitivno na takve novotarije jer ih još nisu doživjeli, a uostalom, bolje se i osjećaju jer zbog popusta misle da su dobili više. Međutim, pitanje je kada će doći do zasićenja. Bude li svaki šoping-centar jednom tjedno organizirao takve događaje, ubrzo će većini dosaditi", pojasnila je psihologinja Jasna Roščić.
Vezani članci:

arti-201006300585006
arti-201009291028006
arti-201011020108006
arti-201009140826006
arti-201010090048006 

Unatoč recesiji, noćni šoping novi je veliki hit

<para>Iako su oba outleta nadomak Zagrebu, radnim danom zjape prazni, ali zato vikendima ima mnogo više posjetitelja. Ipak, kriza se osjeća. </para>
<para>
 Dragana Bokan, direktorica outleta u Sv. Heleni, i Roman Rogović, direktor Roses Fashion outleta u Sv. Križu Začretju zadovoljni su prvom godinom poslovanja, no ipak ne žele otkriti financijske pokazatelje. </para>
<para>I dok Bokan krije broj posjetitelja, Rogović se hvali s više od dva milijuna u 2009. Ponosan je i na prihod trgovaca u iznosu od 30 milijuna kuna.</para>
<para>Zbog sezonskog sniženja i rasprodaja u zagrebačkim centrima, siječanj neće biti sjajan za zaradu trgovcima u Sv. Heleni i Sv. Križu Začretju. Problem je, kako tvrde u trgovačkoj branši, što realno nema mjesta za dva outleta, no to i Rogović i Bokan odlučno odbijaju. </para>
<heading2>Hrvatska je jedan veliki outlet</heading2>
<para> 
"Otvaranje trgovačkih centara s jedne je strane za nas jako dobro jer to znači mnogo više robe, a samim time i nakon sezone mnogo više robe u outletima", izjavio je Rogović za Business.hr.</para>
<para>Oba direktora ističu da je u ovom trenutku Hrvatska postala jedan veliki outlet jer se trgovci trude privući kupce nižim cijenama kroz sniženja, a ne postoji zakonska regulativa koja bi zaštitila investicije u outlete.</para>
<para>Rogović i Bokan smatraju kako je potrebno u klasičnim dućanima odrediti točno vrijeme trajanja sniženja kako bi outleti mogli biti profitabilni, jer se tako radi i u svijetu kako bi se zaštitile investicije. 
Kako je osnovni cilj outleta korisnicima ponuditi nižu cijenu od najmanje 30 posto u odnosu na istu takvu robu u nekom od trgovačkih centara, primjerice u Zagrebu, outlet i zakupci taj odnos definiraju posebnim ugovorima koji uključuju strogu kontrolu sniženja. </para>
<para>Kako bi se ostvarila fer naplata najamnine, u oba se outleta primjenjuje ista metoda. Tako se plaća ili minimalna naknada ili postotak od prodaje po četvornom metru samo u slučaju da je on veći od minimalne ugovorom definirane naknade. I Rogović i Bokan tvrde da je to najpravednije. </para>
<para>Rogović je potvrdio da je prosječna cijena zakupa oko 20 eura po četvornom metru, odnosno 10 posto prometa.</para>
<para>Kontrolu rade provjerama u dućanima jer outlet sebi ne smije dopustiti da kupci iz njega odu nezadovoljni, nakon što su za posjet izdvojili nekoliko sati, pa i cijeli dan, objašnjava Rogović.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>arti-201001111026006
arti-201001150193006</para>

Dok je Hrvata šopingiranje u outletima neće propasti Posjećenost outlet centara nadmašila je planove ulagača. Dok u outlet Sv. Helena kriju broj posjetitelja, Roses Fashion u Sv. Križu Začretju hvali se s više od dva milijuna u 2009. godini.  
Iako su oba outleta nadomak Zagrebu, radnim danom zjape prazni, ali zato vikendima ima mnogo više posjetitelja. Ipak, kriza se osjeća. 

   Dragana Bokan, direktorica outleta u Sv. Heleni, i Roman Rogović, direktor Roses Fashion outleta u Sv. Križu Začretju zadovoljni su prvom godinom poslovanja, no ipak ne žele otkriti financijske pokazatelje. 
I dok Bokan krije broj posjetitelja, Rogović se hvali s više od dva milijuna u 2009. Ponosan je i na prihod trgovaca u iznosu od 30 milijuna kuna.
Zbog sezonskog sniženja i rasprodaja u zagrebačkim centrima, siječanj neće biti sjajan za zaradu trgovcima u Sv. Heleni i Sv. Križu Začretju. Problem je, kako tvrde u trgovačkoj branši, što realno nema mjesta za dva outleta, no to i Rogović i Bokan odlučno odbijaju. 
Hrvatska je jedan veliki outlet
 
"Otvaranje trgovačkih centara s jedne je strane za nas jako dobro jer to znači mnogo više robe, a samim time i nakon sezone mnogo više robe u outletima", izjavio je Rogović za Business.hr.
Oba direktora ističu da je u ovom trenutku Hrvatska postala jedan veliki outlet jer se trgovci trude privući kupce nižim cijenama kroz sniženja, a ne postoji zakonska regulativa koja bi zaštitila investicije u outlete.
Rogović i Bokan smatraju kako je potrebno u klasičnim dućanima odrediti točno vrijeme trajanja sniženja kako bi outleti mogli biti profitabilni, jer se tako radi i u svijetu kako bi se zaštitile investicije. 
Kako je osnovni cilj outleta korisnicima ponuditi nižu cijenu od najmanje 30 posto u odnosu na istu takvu robu u nekom od trgovačkih centara, primjerice u Zagrebu, outlet i zakupci taj odnos definiraju posebnim ugovorima koji uključuju strogu kontrolu sniženja. 
Kako bi se ostvarila fer naplata najamnine, u oba se outleta primjenjuje ista metoda. Tako se plaća ili minimalna naknada ili postotak od prodaje po četvornom metru samo u slučaju da je on veći od minimalne ugovorom definirane naknade. I Rogović i Bokan tvrde da je to najpravednije. 
Rogović je potvrdio da je prosječna cijena zakupa oko 20 eura po četvornom metru, odnosno 10 posto prometa.
Kontrolu rade provjerama u dućanima jer outlet sebi ne smije dopustiti da kupci iz njega odu nezadovoljni, nakon što su za posjet izdvojili nekoliko sati, pa i cijeli dan, objašnjava Rogović.
Prethodni članci:
arti-201001111026006
arti-201001150193006 

Dok je Hrvata šopingiranje u outletima neće propasti

<para>Jedan pogled na akcijske ponude i velike natpise koji reklamiraju razne postotke sniženja daje naslutiti kako će oni koji ovih dana imaju novca za šopingiranje profitirati. </para>
<para>No, veselje blagdanskih rasprodaja većini je ipak prisjelo. Čak i oni koji imaju mogućnost kupovati na rasprodajama, tvrde kako su im pokušali prodati mačka u vreći. Kupci koje natpisi o velikim sniženjima namame u dućan često se osjećaju prevarenima jer se nakon obilaska dućana uvjere da je samo dio artikala na sniženju, dok se ostali proizvodi i dalje prodaju po redovnim cijenama. </para>
<para>"Na sniženju je samo neka jadna roba od lani", kazale su dvije razočarane djevojke za Novu TV. Iz Hrvatske gospodarske komore, pak, tvrde suprotno. Oni, naime, kažu kako imaju povjerenja u sezonska sniženja i cijene naših trgovaca, jer su u ova osjetljiva vremena trgovci ranije krenuli s akcijama te uložili maksimum napora da potaknu potrošnju.</para>
<para>U Gospodarskoj komori ističu kako je Hrvatska zatvorila poglavlje o zaštiti potrošača, a istoimeni zakon, kao i ostali zakonski propisi iz tog poglavlja, usklađeni su s europskom pravnom stečevinom. Ipak, zaštita potrošača je jedno, a realne cijene nešto sasvim drugo. </para>
<para>Iako u Komori ističu da povećanje PDV-a nije utjecalo na cijene proizvoda te da su trgovci više nego ikad spremni spuštati cijenu, naša se sniženja ipak drastično razlikuju od ostalih.</para>
<para>"Sistem u Austriji je takav da kad oni bace rasprodaje, oni to naprave u jedan dan, u jednom ogromnom šoping-centru, i svi dućani u jedan dan naprave rasprodaje, koje idu čak do 80 posto. A u Sloveniji i Hrvatskoj, recimo, samo određeni dućani imaju rasprodaje, i to negdje do 60-70 posto, i onda bi trebao ići u više različitih šoping-centara da nabaviš robu jeftinije", objasnila je Polona, Slovenka sa stalnom mariborskom adresom, koja trenutno živi i radi u Zagrebu. Iz njenog iskustva proizlazi da su hrvatska sniženja najskuplja.</para>
<para>Za mnoge Hrvate šoping u Austriji ili Italiji odavno je prošlost: kupci uglavnom šopingiraju unutar granica. Ipak, nedavno provedeno istraživanje na nivou države pokazalo je da čak 66 posto građana ne vjeruje u informacije istaknute na akciji. Zakon o zaštiti potrošača nalaže da proizvod na akciji mora biti jasno, vidljivo i čitljivo označen cijenom prije i nakon sniženja, te tijekom rasprodaje. No, jednako tako, zakon ističe, ako je postotak sniženja cijena objavljen u rasponu, najveći postotak sniženja mora se odnositi na barem jednu petinu svih proizvoda na rasprodaji.</para>
<para>"Zasigurno se trgovci drže i tih zakonskih odrednica i ne žele izgubiti povjerenje kupca. U ovom momentu jednaka je zaštita potrošača u Hrvatskoj, kao i u bilo kojoj članici Europske unije", pojašnjavaju u HGK. </para>
<para>Ipak, istraživanje koje je proveo Hendal pokazuje da 55 posto potrošača ne vjeruje ni kvaliteti proizvoda koji su ponuđeni na rasprodaji. Vjerojatno zato jer kod nas još uvijek vlada mišljenje da je kvalitetno samo ono što je skupo. Za to vrijeme inozemne metropole grade sasvim drugu reputaciju.</para>
<para>Iako je Hrvatska još uvijek među skupljim državama, spomenuto istraživanje pokazuje da čak 42 posto građana prati kretanja prodajnih akcija i kupuju prema njima, a 38 posto njih od sada na akcijama kupuje više nego što su to činili prethodnih godina. Ako trend potraje, možda možemo očekivati da i hrvatska kultura rasprodaje počne pratiti svjetske trendove.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-200912110364006
arti-200912090513006</para>

Sniženja?! Da, ali samo na robu od lani Pad kupovne moći i prometa u trgovinama potaknuo je trgovce da uoči blagdana pokušaju akcijama i sniženjima privući kupce. 
Jedan pogled na akcijske ponude i velike natpise koji reklamiraju razne postotke sniženja daje naslutiti kako će oni koji ovih dana imaju novca za šopingiranje profitirati. 
No, veselje blagdanskih rasprodaja većini je ipak prisjelo. Čak i oni koji imaju mogućnost kupovati na rasprodajama, tvrde kako su im pokušali prodati mačka u vreći. Kupci koje natpisi o velikim sniženjima namame u dućan često se osjećaju prevarenima jer se nakon obilaska dućana uvjere da je samo dio artikala na sniženju, dok se ostali proizvodi i dalje prodaju po redovnim cijenama. 
"Na sniženju je samo neka jadna roba od lani", kazale su dvije razočarane djevojke za Novu TV. Iz Hrvatske gospodarske komore, pak, tvrde suprotno. Oni, naime, kažu kako imaju povjerenja u sezonska sniženja i cijene naših trgovaca, jer su u ova osjetljiva vremena trgovci ranije krenuli s akcijama te uložili maksimum napora da potaknu potrošnju.
U Gospodarskoj komori ističu kako je Hrvatska zatvorila poglavlje o zaštiti potrošača, a istoimeni zakon, kao i ostali zakonski propisi iz tog poglavlja, usklađeni su s europskom pravnom stečevinom. Ipak, zaštita potrošača je jedno, a realne cijene nešto sasvim drugo. 
Iako u Komori ističu da povećanje PDV-a nije utjecalo na cijene proizvoda te da su trgovci više nego ikad spremni spuštati cijenu, naša se sniženja ipak drastično razlikuju od ostalih.
"Sistem u Austriji je takav da kad oni bace rasprodaje, oni to naprave u jedan dan, u jednom ogromnom šoping-centru, i svi dućani u jedan dan naprave rasprodaje, koje idu čak do 80 posto. A u Sloveniji i Hrvatskoj, recimo, samo određeni dućani imaju rasprodaje, i to negdje do 60-70 posto, i onda bi trebao ići u više različitih šoping-centara da nabaviš robu jeftinije", objasnila je Polona, Slovenka sa stalnom mariborskom adresom, koja trenutno živi i radi u Zagrebu. Iz njenog iskustva proizlazi da su hrvatska sniženja najskuplja.
Za mnoge Hrvate šoping u Austriji ili Italiji odavno je prošlost: kupci uglavnom šopingiraju unutar granica. Ipak, nedavno provedeno istraživanje na nivou države pokazalo je da čak 66 posto građana ne vjeruje u informacije istaknute na akciji. Zakon o zaštiti potrošača nalaže da proizvod na akciji mora biti jasno, vidljivo i čitljivo označen cijenom prije i nakon sniženja, te tijekom rasprodaje. No, jednako tako, zakon ističe, ako je postotak sniženja cijena objavljen u rasponu, najveći postotak sniženja mora se odnositi na barem jednu petinu svih proizvoda na rasprodaji.
"Zasigurno se trgovci drže i tih zakonskih odrednica i ne žele izgubiti povjerenje kupca. U ovom momentu jednaka je zaštita potrošača u Hrvatskoj, kao i u bilo kojoj članici Europske unije", pojašnjavaju u HGK. 
Ipak, istraživanje koje je proveo Hendal pokazuje da 55 posto potrošača ne vjeruje ni kvaliteti proizvoda koji su ponuđeni na rasprodaji. Vjerojatno zato jer kod nas još uvijek vlada mišljenje da je kvalitetno samo ono što je skupo. Za to vrijeme inozemne metropole grade sasvim drugu reputaciju.
Iako je Hrvatska još uvijek među skupljim državama, spomenuto istraživanje pokazuje da čak 42 posto građana prati kretanja prodajnih akcija i kupuju prema njima, a 38 posto njih od sada na akcijama kupuje više nego što su to činili prethodnih godina. Ako trend potraje, možda možemo očekivati da i hrvatska kultura rasprodaje počne pratiti svjetske trendove.
Prethodni članci:

arti-200912110364006
arti-200912090513006 

#šopingiranje

Ne komplicirajte: Jednostavan savjet za šoping koji će vam uštedjeti dragocjeno vrijeme

Ne komplicirajte: Jednostavan savjet za šoping koji će vam uštedjeti dragocjeno vrijeme

Kad šoping postane najgora noćna mora

Kad šoping postane najgora noćna mora

Ljudi, dajte se malo sredite, ima nas osjetljivijeg želuca

Ljudi, dajte se malo sredite, ima nas osjetljivijeg želuca

Unatoč recesiji, noćni šoping novi je veliki hit

Unatoč recesiji, noćni šoping novi je veliki hit

Dok je Hrvata šopingiranje u outletima neće propasti

Dok je Hrvata šopingiranje u outletima neće propasti

Sniženja?! Da, ali samo na robu od lani

Sniženja?! Da, ali samo na robu od lani