Kako je za Novi list odgovoreno iz slovenskog Ministarstva okoliša i prostora, Slovenija će, prema Protokolu o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš, hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnijeti pisanu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog utjecaja na okoliš.
Traže stratešku procjenu
Od hrvatskih kolega, ističu, nisu dobili stratešku procjenu utjecaja na okoliš ovog projekta, koja je 16. siječnja u Hrvatskoj otišla u javnu raspravi s trajanjem do 16. veljače, te će zahtijevati da im se ona dostavi u Ljubljanu.
ESPOO konvencija
Kako piše portal energetika.net.com, Slovenija ima pravo prema Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš prekodržavnih granica (ESPOO konvencija) zatražiti vlastitu javnu raspravu o prekograničnom utjecaju na okoliš ovoga projekta.
No, kako napominje šefica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić , ali potvrđuje i sam protokol na kojeg se pozivaju Slovenci, prekograničnu procjenu Slovenija može tražiti ukoliko dođe do eksploatacije nafte i plina, odnosno ako se potvrde nalazišta na dnu Jadrana, i odluče postavljati eksploatacijske bušotine.
Nema vlastite javne rasprave
Tijekom prvih pet godina istražnih radnji, koje bi trebale započeti najranije ove jeseni, ni jedna država s kojom graničimo na moru nema pravo tražiti vlastitu javnu raspravu o istraživanju ugljikovodika na Jadranu jer je Studija utjecaja na okoliš pokazala da prekograničnog utjecaja u ovoj fazi nema.
Studijom je samo utvrđeno da istražni blok 1 na samom sjeveru Jadrana zalazi u zaštićeno talijansko ekološko područje Trezze San Pietro e Bordelli te taj blok mora, i bit će smanjen, pri čemu ni smanjen, u ovoj »rundi«, nije dan u koncesju zainteresiranim tvrtkama.
"Nema osnove da itko zatraži raspravu o studiji utjecaja na okoliš u svojoj državi, jer je njome utvrđeno da prekograničnog utjecaja nema. Ukoliko se na nekom istražnom prostoru otkriju nalazišta nafte ili plina, moraju biti napravljene dodatne ekološke studije za svaku eksploatacijsku bušotinu i onda, sukladno navedenoj ESPOO, kao i Barcelonskoj konvenciji, druga država može provesti prekogranične konzultacije. Tako će se to i raditi", ističe Dorić.
I Talijani se digli na noge
Osim Slovenaca, na noge se digla i Italija, čiji europarlamentarci od srpnja prošle godine naovamo Europskoj komisiji postavljaju pitanja o tome hoće li i kako spriječiti po okoliš, turizam i ribarstvo »potencijalno štetno« bušenje u Jadranu.
