U Aziji ih nazivaju crvenim dijamantima, a u Slavoniju su došli s Himalaje i Tibeta. Neki ih nazivaju eliksirom mladosti dok drugi smatraju kako su ljekovito čudo. No, ono što je pravo čudo je to što biljci goji odgovara slavonsko podneblje. A upravo stoga na uzgoj se odlučila obitelj Krajina iz Piškorevaca pored Đakova, koja je podigla plantažu s 2.000 sadnica. Posao su započeli u ožujku.
Zarada na 100 ha pšenice jednaka zaradi na hektaru goje
"Plantaža zahtijeva svakodnevni boravak od po nekoliko sati, a subotom smo znali ostajati čitav dan. Prve plodove očekujemo već ove godine, no samo za probu i počastiti prijatelje i rodbinu. Iduće godine trebali bismo imati ozbiljniju berbu i očekivati prvu zaradu. Do 2014. godine očekujemo puni plod, prinos od pet kilograma po stablu. Otkupna je cijena 20 kuna po kilogramu, dok u maloprodaji sušene bobice koštaju i 300 kuna po kilogramu", kaže 32-godišnji Ivan Krajina ističući kako je zarada na 100 hektara pšenice podjednaka onoj na jednom hektaru gojija.
Otkriva i što je njegovu obitelj potaklo na uzgoj tibetanske biljke.
Međimurci već rade punom parom
"Supruga Ivona diplomirana je pravnica, kako nema posla, razmišljali smo o odlasku u Kanadu, no igrom slučaja Goran Augustinović iz Zelene liste potaknuo me na ovo, išao sam se uvjeriti kako to izgleda u Varaždinu, dogovorio sam kooperaciju, otkup i tu smo gdje smo. Tržište nam je osigurano u Nizozemskoj i Belgiji. Naše je samo da radimo, a ugovarač proizvodnje iz Varaždina rješava ostala pitanja", kazao je Krajina za Glas Slavonije.
Goran Augustinović, koji je Krajine i usmjerio na uzgoj, kaže kako je Zelenoj listi cilj na taj način mlade ljude potaknuti na samozapošljavanje. Biljka i dobra zarada na njoj već je prepoznata u čakovečkom kraju gdje se mogu nabaviti sadnice i ugovoriti proizvodnja.
