Osobe rođene u siromašnijim i manje obrazovanim obiteljima nemaju jednake šanse za uspjeh u Lijepoj našoj, kao oni iz bogatijih i obrazovanijih. Tome u prilog govore rezultati istraživanja koje je agencija Hendal provela za magazin Banku u sklopu projekta Nacionalni indeks sreće.

Prema njemu, uspinjanje siromašnijih stanovnika Hrvatske na društvenoj ljestvici je otežano, a primjerice na studij se pretežno upisuju djeca onih bogatijih.

Nacionalni indeks sreće 63 boda

"Više od 40 posto hrvatskih studenata imaju roditelje s višim ili visokim obrazovanjem, a samo četiri posto studenata su djeca roditelja s osnovnom školom ili bez nje. To znači da hrvatsko društvo ima ograničenu socijalnu pokretljivost i ne nudi jednake šanse svim građanima", ocijenila je izvršna direktorica magazina Banka Marina Ralašić.

Dunja Potočnik, stručnjakinja za socijalnu mobilnost, takvim rezultatima nije iznenađena. Ona tvrdi kako visoko obrazovanje u Hrvatskoj znači i bolji život. Istovremeno profesor s Ekonomskog fakulteta Mislav Ante Omazić navodi kako studenti iz siromašnijih i slabije obrazovanih obitelji kada dođu na studij "bolje grizu" iako "smo im otežali situaciju jer moraju raditi da bi mogli studirati", upozorava on misleći pritom na skupe školarine i druge troškove koje valja pokriti kako bi mogli studirati u Hrvatskoj.

Nacionalni indeks sreće u Hrvatskoj trenutačno iznosi 63 boda, na ljestvici od mogućih stotinu.