Nacionalni indeks sreće, novi pokazatelj prosperiteta nacije, predstavljen u novom broju časopisa Banka iznosi 63,8 boda, što znači da smo u "pozitivnom djelu skale" od 0 do 100 (to je sve iznad 50 bodova). NIS će svaki mjesec pratiti iskaze ispitanika o kvaliteti njihova života te o osjećaju zadovoljstva, kako bi kroz usporedbe i analize ponudio javnosti drukčije gledanje na ekonomsku aktivnost i ekonomske politike.

Bruto društveni proizvod (BDP) brojčani je izraz ekonomskog rasta koji gotovo ništa ne govori o kvaliteti života i razvoju društva, o tome koje su stvarne potrebe građana, koliko ih vlast prepoznaje i servisira kroz javne politike, te koliko efikasno to čini.

Ekonomija, kako je shvaćaju pokretači ovog projekta, (časopis Banka, Hendal i Allianz Zagreb), ali i sve više intelektualnih i političkih krugova u svijetu, kompleksna je struktura koja se ne izražava samo u financijskom rezultatu (plaće, dobiti, BDP ili sl), nego i u cijelom nizu ostalih pokazatelja: zadovoljstva građana u odnosu na sigurnost posla i obitelji, zaštitu bolesnih, siromašnih, okoliš, osjećaj sreće... Neki od tih pokazatelja čine komponente Nacionalnog indeksa sreće, prvog pravog pokazatelja prosperiteta hrvatskog društva.

Prvi rezultati pokazuju da su neke komponente Indeksa sreće značajno iznad ukupne razine NIS-a, a neke su značajno ispod. Tako se može zaključiti da fizičko zdravlje Hrvata, njihovo zadovoljstvo osobnim razvojem, socijalnom i radnom okolinom podižu opću razinu NIS-a (jer su njihove vrijednosti iznad 63,8), dok ga zadovoljstvo trenutnom i budućom životnom situacijom, te ekološko ponašanje, spuštaju. To su točke na kojima je potrebno poboljšanje.

Rezultati koji se odnose na veljaču 2010. pokazuju da su Hrvati svojim subjektivnim osjećajima i objektivnim ocjenama stanja, iskazali razinu sreće na pozitivnoj startnoj poziciji. No, od samog broja ukupne razine NIS-a 63,8 puno su važnije komponente i njihove usporedbe s okruženjem.

Usporedba NIS-a i Gallupovog Well being indeksa za Sjedinjene Američke Države u novoj je Banci pokazala da stanje u Hrvatskoj općenito nije mnogo lošije nego u SAD, ali je ukazala na značajnije razlike pojedinih komponenta indeksa - emotivnog zdravlja i zadovoljenja osnovnih životnih potreba u korist Amerikanaca.

No, indeks sreće će tek nakon određenog vremena, najmanje godinu dana, pokazati svoj pravi smisao i trend, objašnjava Banka, dodajući da je glavna interpretacijska vrijednost NIS-a njegovo kontinuirano praćenje kroz vrijeme jer jedino tako možemo uočiti promjene, mjeriti efekt određenih društvenih promjena i akcija, raditi složene analize različitih razina sezonalnosti i slično.

Dosadašnji rezultati ispitivanja kvalitete života i sreće u Hrvatskoj govore o granici iznad koje se povećanje prihoda malo ili nikako ne odražava na povećanje sreće i zadovoljstva Hrvata, odnosno koji je to mali dobitak onih na dnu ljestvice potreban da ukupno zadovoljstvo bude veće.