Slično upozorava i Odbor za gospodarski razvoj Australije, koji predviđa da se "oko pet milijuna australskih radnih mjesta, oko 40% radne snage, suočava se s velikom vjerojatnošću da će ih unutar 10 do 15 godina zamijeniti računala".
Masovni gubitak radnih mjesta zbog automatizacije ne prijeti samo Australiji, već i brojnim drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Poslovi kojima najviše prijeti opasnost da budu automatizirani su uredsko administracijsko osoblje, blagajnice, računovođe i tajnice.
Kao odgovor na promjenu radnih zahtjeva, predlaže se fokusiranje obrazovanja na znanost, tehnologiju, inžinjerstvo i matematiku, s obzirom da oni nude vještine potrebne najbrže rastućim poslovnim granama.
Digitalna pismenost
Ono što bi moglo biti problem niska je digitalna pismenost većine stanovništva. Dok se o pismenosti općenito razmišlja kao o nečemu za što se pobrine rano školovanje, digitalna pismenost uključuje vještine kao što su programiranje, sinteza i manipulacija podacima te korištenje i upravljanje kompjuteziranim, digitalnim i automatiziranim sustavima.
Da bi se uspjelo u nadolazećem novom radnom poretku, uz digitalnu pismenost potrebno je biti dobar i u lateralnom razmišljanju, kao i biti inovativan, spreman na suradnju, te poduzetan. Dodajte tome i tradicionalna umijeća pismenosti poput čitanja i pisanja i dobiti ćete složenu sliku što sve ta nova vrsta pismenosti zahtijeva.
Trenutačno se nalazimo u prijelaznoj fazi između stare proizvodne industrije i uslužnog sektora te poslova koji se koncentriraju na obnovljive vrste energije i društveno pokretana poduzetništva. Stoga je potreban i obrazovni sustav koji bi bio u stanju pratiti nove poslovne zahtjeve.
Iako bi dobar početak bilo učenje računalnog programiranja u školama, neki stručnjaci smatraju da se računala ne bi trebala koristiti u ranim godinama osnovnog školstva, gdje bi i dalje trebale prevladavati tradicionalnije metode.
