Rate kredita u švicarskim francima poskupjele su pet posto u posljednjih mjesec dana, a još veći je problem što nitko sa sigurnošću ne može reći da će na tome i stati! U ovom je trenutku 14 posto svih kredita, odnosno 35 milijardi kuna, ovisno o tečaju švicarskog franka. Ta je valuta unazad godinu dana ojačala oko 11 posto, a u tri godine čak 22 posto, piše Večernji list.
Usporedbe radi, tečaj popularnijeg eura ovoga je ljeta dva posto niži nego što je bio u ljeto 2007. i kada bi se sudilo samo po tečaju, moglo bi se reći da su eurski dužnici prošli mnogo bolje od "švicarskih".
Međutim, u jeku kreditnog buma kamate na CHF bile su približno 20 posto niže od kamata za kredite u eurima i tko je uzeo kredit na kraći rok, nije bio na gubitku, uspoređuje li se s eurima. No, kod dugoročnih zaduženja taj je rizik prilično velik, ali tako je i kod svakog drugog duga. arti-201007030072006 Nijedan analitičar ne usudi se savjetovati dužnicima da napuste CHF i prijeđu na euro, jer zapravo nitko ne želi preuzeti na sebe rizik za pogrešne savjete. Euro je slabiji nego ikada, a švicarska valuta jača zato što ulagači misle da će tako najlakše sačuvati vrijednost svog kapitala. Švicarci i dolari u turbulentnim se vremenima doživljavaju kao sigurna utočišta. Dolar također jača, a nevezano o svjetskim tečajnim kretanjima, pitanje je i što će biti s hrvatskom kunom.
Osim tečaja, na rate kredita utjecale su i kamate, koje su posljednje dvije godine porasle 1,5 do 2,5 postotna poena u odnosu na 2007. godinu. U kombinaciji rasta kamata i promjena tečaja, udar na dužnike u švicarskim francima dosad je bio žešći nego na eurske dužnike.
Krediti uz valutnu klauzulu u švicarskim francima na tržištu su značajnije prisutni od 2004. godine (krajem 2003. njihov udio je bio svega 1,1 posto), a na vrhuncu njihove popularnosti – krajem 2007. ti krediti činili su značajan udio u kreditnim portfeljima banaka – u RBA 40 posto, ESB-u 30 posto, a Zagrebačkoj banci 20 posto. Te je godine njihov udio u ukupnim kreditima bio 20 posto, no nakon što je franak ojačao, dužnici su se prebacivali na druge valute pa se njihov udio spustio na 14 posto.
Hrvatska je i u svjetskim relacijama pri vrhu po udjelu kredita s valutnim klauzulama, jer ni banke ni domaća javnost nikad nisu imali povjerenja u domaću valutu. Strah od inflacije, koja je krajem 80-ih i 90-ih drmala ovim prostorom, učinio je svoje pa ljudi nisu htjeli štedjeti u kunama, a ni banke se nisu htjele osloniti na lokalnu valutu. Dosadašnje kretanje tečaja pokazalo je da je taj strah bio iracionalan, jer je kuna stalno jačala u odnosu na euro. Neki ekonomisti u tome vide i razloge ekonomskog nazadovanja zemlje, rasta uvoza i pada izvoza, dok zagovornici odgovaraju da tečaj ne bi bio problem da je država imala kontrolu nad svojom potrošnjom, navodi Večernjak.
Prethodni članci:
arti-201007020026006 arti-201006190029006
