Domaće su tvrtke lani izvezle u Rusiju oko 1,5 milijardi kuna, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća, piše u srijedu Večernji list, ističući da vlada traži model kako sankcionirati Rusiju, a da ne stradaju i hrvatske tvrtke.
Izvoznici koji nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja suočit će se s velikim otpisima. Kao odgovor na sankcije "neprijateljskim" državama Rusija je odlučila sve svoje inozemne dugove otplatiti u rubljima.
Potraživanje od milijun dolara već se prepolovilo
Vrijednost ruske valute prepolovljena je u odnosu na tečaj koji se primjenjivao do sredine veljače. Poduzetnici koji posluju u Rusiji iskusni su ljudi, mnogi su već doživjeli niz gubitaka tako da se i poslovi ugovaraju s valutom plaćanja u dolarima ili kompenzacijama s lako utrživim robama.
Na zamrzavanje i blokadu ruskih deviznih rezervi te protjerivanje ruskih banaka iz međunarodnog platnog prometa Rusija je odgovorila odlukom da će svoje obveze podmiriti u vlastitoj valuti. Ruska je vlada objavila i proceduru, ruski dužnici će u ime svojih stranih poslovnih partnera zatražiti otvaranje posebnog računa u rubljima u nekoj ruskoj banci te će im dug biti plaćen u rubljima prema dnevnom tečaju Ruske narodne banke.
Potraživanje od milijun dolara već se prepolovilo, a dok bude plaćeno prema opisanoj proceduri možda će pasti i na deseti dio stvarne vrijednosti. Golem je to gubitak za sve tvrtke, ali i državne garancijske banke preko kojih se osigurava naplata izvoznih potraživanja. Ovisno o uvjetima iz police, gubitke će dijeliti tvrtke i državni HBOR.
Vraćanje klirinškog poslovanja iz doba Jugoslavije?
Ivan Miloloža, vlasnik Munje, kaže da je 1998. godine nakon jače devalvacije rublja izgubio četiri milijuna dolara.
Moglo bi se opet vratiti klirinško poslovanje kao u doba Jugoslavije kada su uvoznici i izvoznici sjedali zajedno i trampili se. Tako bi teoretski AD Plastik, JGL ili Podravka mogli svoje rublje ustupiti, primjerice, Ini ili Plinarskom društvu za plin. Domaće su banke povukle rublje iz mjenjačke ponude (ali i ukrajinsku grivnju), ne može ih se unovčiti ni preko HNB-a, tako da će se rublji moći potrošiti samo u Rusiji. Izvoznici će tako, da bi došli do čvrste valute, morati kupovati rusku robu i prodavati je izvan Rusije.
"Naći će se neke transferne zemlje kao što su Kina ili Turska, ali sve to ima svoju cijenu. Moja je pretpostavka da će zapadne tvrtke i ekonomije na sankcijama izgubiti više od ruskih", kaže Miloloža.
Sankcije pojedinačnim Rusima ne znače nužno sankcije cijelom proizvodnom pogonu u njegovu vlasništvu. Hrvatska sada traži model kako provesti sankcije jer njihov cilj nije udar i uništavanje zdravog tkiva, radnih mjesta te ranjavanje poslovanja za tvrtke koje ne posluju s Rusijom - kažu u vladi, pišu novinarke Večernjeg lista Ljubica Gatarić i Sandra Veljković.
Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
