Željko Kerum prisiljen je prodati svoje trgovačko carstvo, za koje će tražiti 200 milijuna eura. Iako prodaju Kerum opravdava svojim velikim angažmanom u politici, pravi je razlog prodaje, neslužbene su procjene, njegovo veliko zaduženje. Kako pokazuju podaci Fine, Kerum je, barem što se tiče razdoblja od 2004. do 2008. godine, poslovao dobro, ali je bio i ostao previše zadužen.
Iako je, međutim, cijena stvar pregovora, praksa pokazuje kako se u maloprodaji fer cijena za kompaniju kreće od 40 do 60 posto ukupnih godišnjih prihoda, što bi značilo (prihodi trgovine Kerum u 2008. iznosili 1,2 milijarde kuna) da bi cijena kompanije mogla iznositi od 500, do najviše 800 milijuna kuna, piše Novi list.
Niti jedan trgovački lanac s godišnjim prometom manjim od dvije milijarde kuna nema šanse za dugoročno preživljavanje, pa će i u 2010. godini biti novih trgovačkih preslagivanja, kakva su obilježila i 2009. godinu, smatra Damir Horvat, vlasnik konzultantske tvrtke Deport i bivši predsjednik Uprave Bille.
Smatra da su i trgovci s prometom koji se kreće oko dvije milijarde kuna na vrlo skliskom terenu, a samo je promet od najmanje pet milijardi kuna, uz pametno vođenje tvrtke, sigurnija garancija za preživljavanje.
U Hrvatskoj se lani dogodilo nekoliko preslagivanja, pa je tako početkom godine Spar preuzeo Ipercoop, a krajem godine i Getro s Mercatorom-H potpisao ugovor o strateškom povezivanju.
Kako je dogovoreno između Spara i Ipercoopa, četirima Ipercoopovim hipermarketima, ukupne površine od oko 30 tisuća kvadrata, upravlja Spar, no zadržao se Ipercoopov naziv, te njegove robne marke. Kako je iz Spara i Ipercoopa poručeno prilikom preuzimanja, vođenje Ipercoopovih trgovina prelazi u ruke Spara, a nekretninama, u kojima se nalaze prodajna mjesta, zajednički upravljaju talijanski i austrijski trgovac.
Spar je također poručio kako preuzimanjem imaju namjeru udvostručiti svoj prihod u Hrvatskoj. Kako pokazuju podaci za 2008. godinu, Spar je imao prihod od 960, a Coop od 460 milijuna kuna, što je, u slučaju Coopa, bilo za 28 posto manje u odnosu na rezultate ostvarene u 2007. godini.
Nakon dugotrajnih nagađanja kome će, pak, Vjekoslav Gucić prodati Getro, lani u prosincu taj je posrnuli lanac preuzeo Mercator, koji će, kako je dogovoreno, preuzeti poslovanje, opremu, brand, robne marke i sve zaposlenike Getroa, dok će u Gucićevom vlasništvu ostati nekretnine za koje će Mercator sklopiti ugovor o dugotrajnom zakupu.
Činjenica je da se formiranjem Mercatora i Getroa formira drugi po veličini maloprodajni lanac u Hrvatskoj, s procijenjenim tržišnim udjelom između 8 i 9 posto, te s više od 4.500 zaposlenih.
"U 2010. će, očekujem, biti još dosta preslagivanja, a duboko sam uvjeren i u to da će kroz par godina u Hrvatskoj postojati najviše dva lanca hipermarketa, četiri do pet lanaca supermarketa i najviše jedan do dva diskontera. Za tržište veličine hrvatskog to je apsolutno primjereno", mišljenje je Damira Horvata, koji napominje i to kako je teško prognozirati hoće li današnji mali subjekti biti prodani, hoće li propasti ili se, pak, kapitalno udružiti.
"U Hrvatskoj je na djelu još uvijek samodopadno razmišljanje ja – gazda, koje zasljepljuje realne činjenice. Mnogi trgovački lanci koji danas još egzistiraju, jer se ponajviše iz naprijed navedenog sindroma nisu htjeli prodati ili udružiti, te time sami sebe skinuti s pijedestala big bossa, doživjet će propast. Razlog tome je struktura troškova, jer promet od 200 milijuna kuna traži gotovo jednaku infrastrukturu kao i promet od dvije milijarde. Mali nemaju više šansi za preživljavanje takve tržišne utakmice jer je i borba za potrošača sve jača, a cijene, pa tako i marže, stalno padaju. Pridoda li se tome i recesijski pad prometa, suvišno je govoriti o težini situacije", ističe Horvat, piše Novi list.
Prethodni članci:
arti-201001110139006 arti-200912150108006
