Aktiva banaka, pak, u tri mjeseca pala je za čak 4,3 milijarde na 373,9 milijarde kuna. I bankari i analitičari, nerevidirane (i privremene) brojke komentiraju riječima kako "uvijek može gore", no poručuju da je sustav u cjelini siguran.
Bankama se profit topi prvenstveno zbog loših kredita. Rastom udjela nenaplativih plasmana u ukupnima, čiji je efekt dodatno pojačan usporavanjem kreditne aktivnosti i rast 'starosti' kredita, troškovi rezervacija za potencijalne gubitke bankarima su najveća prepreka.
Za razliku od, primjerice, lani kada je primarni problem bila likvidnost, sada je to averzija prema riziku.
"Kvartalni rezultati pokazuju stabilnost sustava, no ujedno i raslojavanje bankarskog sustava. Velike banke s većim tržišnim udjelom otpornije su na poremećaje na tržištu. I u prvom kvartalu imamo kontrakciju rasta aktive što znači da se ekonomske aktivnosti u gospodarstvu nisu pokrenule. Određen broj banaka kontinuirano bilježi gubitak, a drugi dio muku muči sa adekvatnošću kapitala", izjavio je za Poslovni dnevnik viceguverner Hrvatske narodne banke Davor Holjevac.
Bankama poručuje da trebaju razmišljati o spajanju, pripajanju ili udruživanju jer će se tako puno lakše boriti sa poremećajima na tržištu, jačom konkurencijom i regulatornim zahtjevima koji dolaze iz EU.
Dvije kategorije loših kredita (B i C plasmani) povećane su više od 60 posto u 2009., a ukupni udio nenaplativih plasmana dosegnuo je 7,8 posto s tim da najviše problema s otplatom dugova imaju tvrtke. Udio loših kredita kod tvrtki je skočio za više od dvije trećine na 12,8 posto, a kod građana na 5,8 posto.
Glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić očekuje će se udio kredita dospjelih prije više od 90 dana (mjera za loše kredite, op.a.) kod tvrtki skočiti i do 15 posto, a kod stanovništva na oko 9 posto. Upozorava da tek treba vidjeti što će se dogoditi s 4,5 posto reprogramiranih plasmana.
Prethodni članci:
arti-201003150066006 arti-201004060252006 arti-200901290032006 arti-201005070350006
