"Postoji manji rizik, ali to nije naš glavni scenarij. Naš glavni scenarij jest da mjera o konverziji neće imati izravnog utjecaja na kreditne sposobnosti banaka", rekao je izvor Europske komisije u četvrtak nakon objave jesenskih ekonomskih prognoza.
Neslužbeni izvori navode da je jedan od učinaka konverzije tih kredita povećanje prihoda kućanstava, što pozitivno utječe na potrošnju, jedan od bitnih faktora BDP-a.
Drugi učinak je na bilancu tekućih transakcija. Budući da banke u stranom vlasništvu zbog te mjere neće imati dobit koju su slale u svoje matične zemlje, neće biti odljeva sredstava, a to znači da će višak u bilanci tekućih transakcija biti veći nego što bi inače bio. "Ali, to je kratkoročan učinik, koji će biti vidljiv samo u 2015. godini", dodaju u Komisiji.
S druge strane, ta će se mjera negativno odraziti na proračunske prihode, uglavnom 2016. godine, iako će imati učinka i ove i 2017. godine. Budući da banke neće imati dobit, neće platiti ni porez na dobit, koji je prošle godine bio oko 700 milijuna eura ili 0,2 posto BDP-a.
Pokrenut "pilot-postupak"
U Komisiji ističu da su se dvoumili da li mjeru o konverziji tih kredita uvrstiti u ekonomske prognoze, budući da oko te odluke ima dosta neizvjesnosti i o njoj se treba izjasniti Ustavni sud. "Na kraju smo se odlučili uvrstiti je, jer je ona na snazi, a ako 'padne', onda ćemo raditi novu analizu", kažu izvori.
Komisija je, inače, 7. listopada pokrenula tzv. pilot-postupak, fazu prikupljanja informacija o toj mjeri, što je preliminarna faza za pokretanje postupka protiv zemlje članice, ako se pokaže da mjera nije u skladu s europskim pravilima.
Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga. Nakon ovogodišnjeg rasta od 1,1 posto, sljedeće godine rast BDP-a bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto.
Komisija je snizila procjene rasta javnog duga, budući da je povećala procjene rasta BDP-a u odnosu na ranije prognoze iz svibnja ove godine.
Očekivanja brže rasta smanjuju procjene deficita i javnog duga
Komisija je u svibnju prognozirala javni dug za ovu godinu od 90,5 posto BDP-a, a za sljedeću 93,9 posto BDP-a, a sada se predviđa 89,2 posto za ovu godinu, 91,7 posto za 2016. i 92,9 ze 2017. godinu.
"Javni dug ne raste brzinom koju smo ranije procjenjivali iz dva razloga: jedan je veći denominator, budući da ekonomija raste pa udio duga pada, a drugi je manji deficit od ranije očekivanog. Iako Hrvatska nema najveći dug u Europskoj uniji, on je jedan od zabrinjavajućih faktora kada pogledate kolike kamate Hrvatska plaća", kaže izvor.
Jednako tako, Hrvatska ima bolje procjene za proračunski deficit u odnosu na ranije prognoze, opet zahvaljujući očekivanom ubrzanju rasta BDP-a.
Komisija je u svibnju prognozirala proračunski deficit za ovu godinu od 5,6 posto BDP-a, a za sljedeću 5,7 posto. Sada procjenjuje da će deficit ove godine iznositi 4,9 posto, sljedeće godine 4,7 posto, a 2017. godine 4,1 posto BDP-a.
U Komisiji kažu da je u ovom trenutku teško reći je li neka konkretna mjera Vlade izravno povezana s boljim procjenama rasta BDP-a, jer je za to prerano, osim smanjenja poreza na osobni dohodak koja pozitivno utječe na potrošnju.
Blagi rast zaposlenosti
Ističu pozitivne znakove poput snažnog rasta izvoza roba i usluga, dobre rezultate turističkog sektora te bolje procjene rasta BDP-a u glavnim hrvatskim trgovačkim partnerima, u prvom redu u Italiji i Sloveniji.
Komisija je blago povećala i pad stope nezaposlenosti - ove godine 16,2 posto, dok je u svibnju procjena bila 17 posto. Sljedeće godine trebala bi biti 15,6 posto (svibanjska procjena 16,6 posto, a 2017. procjenjuje se pad na 14,7 posto.
Također se predviđa rast stope zaposlenosti, ali sporije od pada nezaposlenosti. Za ovu godinu predviđa se rast od 0,6 posto, sljedeće 0,7 posto, a 2017. godine 1,2 posto.
U svibnju je Komisija prognozirala stagnaciju stope zaposlenosti za ovu godinu, a blagi rast od 0,5 posto za sljedeću.
U Komisiji blagi rast zaposlenosti objašnjavaju dijelom zbog gospodarskog oporavka, a drugim dijelom zbog smanjenja ukupne radne snage, bilo zbog starenja bilo zbog odlaska iz zemlje radno sposobnih.
