Gotovo pa nezamijećeno, Ministarstvo graditeljstva na čelu s HNS-ovcem Ivanom Vrdoljakom, uvodi Čačićev model POS plus, kroz koji će se pokušati prodati mnogobrojni novi stanovi na tržištu, koji do sada nisu uspjeli pronaći kupce.
U saborskim je klupama, naime, u utorak navečer, kao zadnja točka dnevnog reda, raspravljen izmijenjeni Zakon o POS-u, programu poticane stanogradnje, kroz koji je unatrag deset godina izgrađeno i prodano 5.500 stanova, a u izmijenjeni je zakon uvršten i novi, samo jedan članak, koji otvara vrata Čačićevom POS plus programu. Svoj je program Radimir Čačić, tada oporbenjak, 2010. godine predložio Vladi Jadranke Kosor, a ona ga odbila.
Povoljnije od tržišnog
Namjera je države, kako se može iščitati iz još uvijek vrlo škrtih informacija, zajedno s jedinicama lokalne samouprave, koje si to mogu i žele priuštiti, sudjelovati u kupnji neprodanih novih stanova na tržištu, na način da kupac vlastitim sredstvima plati učešće od 20 posto, da mu država na kredit posudi još oko 200 eura po četvornom metru, a ostatak banka. Cijena stana kojeg kupuje, pritom, ne smije biti viša od 1.665 eura po četvornom metru.
Na primjeru stana od 60 četvornih metara, kupljenog za nešto malo manje od 100.000 eura, dakle po najvišoj dozvoljenoj cijeni za kvadrat, kupac bi morao priložiti 20.000 eura, država i jedinica lokalne samouprave bi mu posudile 12.000 eura, a banka ostatak od 68.000 eura, uz povoljnije uvjete od onih na tržištu. Otplata kredita, uz valutnu klauzulu vezanu uz euro, trajala bi do 31 godinu, uz kamatu od najviše pet posto, piše Novi list.
Kamata najviše pet posto
Kao i u slučaju POS-a, na sredstva koja se posuđuju od države/grada plaćala bi se kamata od dva posto, a kako kamate banaka iznose oko šest posto, prosječna kamata iznosila bi četiri do, najviše, pet posto. Pritom, također kao kod POS-a, kupac stana kredit banci počinje vraćati odmah, eventualno uz dogovoreni poček od godine dana, dok državi/gradu ili općini njen dio može početi vraćati tek kad sve otplati banci, dakle na kraju otplatnog plana.
Pomoć bankama
Ne bude li kao u mnogobrojnim slučajevima onih koji su kupovali POS-ove stanove, kupac imao novca za učešće, i za taj će mu dio banka dati, i naplatiti ga, svoj kredit, čime mjesečna rata, dakako, značajno poskupljuje.
Drugim riječima, namjera je države pomoći kupcima, ali očito samo onima koji "na lageru" imaju poveliku ušteđevinu za učešće, no ponajviše, ruku na srce, bankama u čijem se vlasništvu neprodani stanovi zapravo nalaze.
Kako će, i odakle, država pronaći novac za sufinanciranje, makar će kupci državi, odnosno gradovima i općinama taj novac vraćati, za sada nije poznato, kao ni to hoće li, i koliko, ovaj model, kao što se nadaju u Vladi, potaknuti i građevinski sektor.
