Nakon loše godine sa šećernom repom, skupina poljoprivrednika zainteresirala se za proizvodnju maka i odlučna je na slavonska polja vratiti kulturu koja je nekada bila uobičajen prizor u dvorištima i vrtovima naših baka.
'Tražio sam što bi mi bilo najisplativije, i našao'
"Svjestan sam da moram nešto mijenjati ako želim opstati i od zemlje živjeti. Iako mi Slavonci koji smo naučili na kukuruz i pšenicu teško prihvaćamo promjene, tržište nameće nova pravila, više nemamo izbora i moramo se orijentirati na neku novu proizvodnju jer ovako dalje ne ide. Dugo sam razmišljao, informirao se i tražio što bi bilo najisplativije i naišao sam na mak", kaže poljoprivrednik iz Gradišta. Dodaje da je riječ o izuzetno dohodovnoj kulturi, piše Glas Slavonije.
Velika potreba za makom
U Hrvatskoj se uzgaja samo uljani mak za sjeme, i to uglavnom u vrtovima za potrebe kućanstva. Potrebe za sjemenom maka u nas su mnogo veće od domaće proizvodnje, a podmiruju se uvozom. Osobito se uvoze znatne količine alkaloida iz maka za potrebe farmaceutske industrije.
"Urod je oko dvije tone po hektaru, a cijena se na europskim tržištima, ovisno o napajanju tržišta, kreće između euro i dva za kilogram. Znači ako bude tonu, što je minimalno, to je tisuću, tisuću i pol eura, a može biti i do četiri-pet tisuća eura, ovisno o uvjetima proizvodnje i prinosima", kaže sugovornik koji ovih dana kreće u razgovore s otkupljivačem.
