Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u ponedjeljak na seminaru u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, održanog uoči konferencije Vlade i HNB-a “Hrvatska - 20. članica europodručja” u utorak, kako je izgledno da će inflacija u siječnju nastaviti usporavanje na godišnjoj razini pa bi mogla doći otprilike na razinu inflacije u eurozoni (oko 9,2 posto).
Prema podacima DZS-a, inflacija u Hrvatskoj na godišnjoj razini je prošle godine iznosila 10,8 posto, a za prosinac prošle godine 12,7 posto.
Osvrćući se na rast cijena do kojeg je došlo kod samog ulaska u eurozonu, guverner je kazao da treba pričekati službenu statistiku za siječanj, ali je dodao da cijene energije bilježe određeni pad te da analize HNB-a pokazuju da su cijene hrane u prva dva tjedna siječnja na godišnjoj razini bile niže. Napomenuo je da HNB ne prati kretanje cijena usluga manjih subjekata poput kafića i frizerskih salona, dakle ovih za koje stiže najviše prigovora da su ulaskom u eurozonu podigli cijene.
Govoreći o utjecaju eura na Hrvatsku, Vujčić je istaknuo da se pozitivan utjecaj osjeća već više od dvije godine. Podsjetio je da ulazak u eurozonu znači značajno manji valutni rizik što će u konačnici građanima omogućiti jeftinije zaduživanje. Dodao je da su tako kamatne stope na kredite građana Hrvatske značajno niže od kamata u EU zemljama srednje i istočne Europe koje nisu članice eurozone (npr. Mađarska, Češka, Poljska, Rumunjska).
Dombrovskis: Hrvatska će postati atraktivnija inozemnim ulagačima
Na seminaru Komisije sudjelovao je i izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana, Valdis Dombrovskis, koji je istaknuo da je inflacija u eurozoni već dosegnula vrhunac te kako je počelo njeno usporavanje, koje je zabilježeno i u studenome i prosincu. Upozorio je da će ipak biti 'potrebno još neko vrijeme' da se inflacija vrati na ciljanu razinu od dva posto, zbog čega se očekuje da će Europska središnja banka (ESB) nastaviti sa zaoštravanjem monetarne politike odnosno, povećanjem kamatne stope s ciljem obuzdavanja inflacije.
Dombrovskis, inače bivši premijer Latvije, koja je članicom eurozone postala 2014., rekao je da je svjestan zabrinutosti građana oko rasta cijena, ali je ocijenio da je vlast uspostavila adekvatne mehanizme za suočavanje s tim problemom. Istaknuo je da je jedan od važnih elemenata kod uvođenja eura zaštita potrošača, što uključuje i praćenje cijena te da se na te aspekte u Hrvatskoj već obraća značajna pozornost.
U tom kontekstu, ocijenio je da je tajming ulaska Hrvatske u eurozonu dobar jer zemlji donosi jeftinije zaduživanje za državu, općenito niže kamatne stope za gospodarstvo te značajnu uštedu na troškovima konverzije valuta. Procjena je da su troškovi konverzije do sada iznosili 1,60 milijuna eura.
“Hrvatska je sada prešla na euro u uvjetima visoke inflacije i vaša oporba je u tome tražila razlog da se odustane od prelaska. Dakle, čini se kako za prelazak na euro kao nacionalnu valutu nikada nije dobro vrijeme. No dobrobiti koje ste vi osjetili i koje će donijeti skori dolazak novih investitora pokazuju da je to bila dobra odluka”, poručio je Dombrovskis dodajući da veća atraktivnost Hrvatske za strane ulagače dugoročno jača otpornost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Primorac: Oprezno pri zaduživanju
Iako je monetarno zaoštravanje jedan od najučinkovitijih instrumenata u borbi protiv inflacije, podizanje kamatnih stopa moglo bi se, ako se zacrtani ciljevi ne ostvare dovoljno brzo, početi prelijevati i na kamatne stope u gospodarstvu. Za građane ova vijest znači da će biti potreban oprez prilikom novih zaduživanja.
Ministar financija Marko Primorac stoga je još jednom savjetovao oprez prilikom novih zaduživanja i razmatranje mogućnosti fiksiranja obveza građanima i poduzećima koji imaju kredite ugovorene po varijabilnoj kamatnoj stopi. "Još jednom možemo apelirati na sve dionike da budu oprezni prilikom novih zaduživanja i u što većoj mjeri koriste fiksnu kamatnu stopu", kazao je Primorac.
Odgovarajući pak na upit novinara oko kredita, guverner Vujčić je naveo da u Hrvatskoj ima otprilike 200.000 stambenih kredita i oko 100.000 nestambenih ili gotovinskih kredita, pri čemu je većina potonjih s fiksnim kamatnim stopama te se podizanje kamata na njih ne odnosi. Vujčić je dodao da je tek oko '20 i nešto posto' nestambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom, a i oni nisu svi vezani uz Euribor.
Nova uloga HNB-a
Dinamiku rasta kamatnih stopa nije moguće predvidjeti jer je u pitanju proces koji ovisi o razvoju inflacije. Odluku o povećanju kamatnih stopa ESB donosi na zatvorenim sastancima koji ponekad znaju trajati i po dva dana, a od sada će na njima sudjelovati i hrvatski guverner.
Naime, ulaskom Hrvatske u eurozonu HNB je postao dio Eurosustava koji čine ESB i nacionalne središnje banke država članica europodručja. Kako nam pojašnjavaju u HNB-u, to znači da će zaposlenici HNB-a ravnopravno sudjelovati na sastancima odbora, pododbora i radnih skupina koje djeluju u okviru Eurosustava i Jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji je zadužen za superviziju banaka. U pitanju je izuzetno decentralizirani sustav, što se odnosi i na sudjelovanje u donošenju odluka i njihovoj provedbi.
Na naše pitanje, koliko prilikom donošenja odluka na takvim sastancima guverner može voditi računa o konkretnoj situaciji u Hrvatskoj, Vujčić je pojasnio da će se, kao punopravni član Upravnog vijeća ESB-a, voditi interesima eurozone u cjelini, kao što se i zahtijeva od svih članova Upravnog vijeća ESB-a. Budući da su i poslovni ciklusi i dinamika inflacije u Hrvatskoj vrlo usko povezani s dinamikom inflacije i poslovnih ciklusa eurozone takav način donošenja odluka iz područja monetarne politike omogućava donošenje objektivnih i kvalitetnih odluka od interesa za cijelo područje eurozone, pa tako i na korist Hrvatske.
Guvernera smo upitali i u kojoj se mjeri ESB, prilikom donošenja odluka (primjerice, o podizanju kamatne stope), vodi odlukama američkog FED-a. Pojasnio je kako ESB vodi samostalnu monetarnu politiku, ali da se odluke FED-a pomno prate radi njihove donekle međusobne povezanosti u kontekstu globalnih gospodarskih kretanja.
Uloga HNB-a u Hrvatskoj
Valja naglasiti da ulaskom u europodručje ne prestaju aktivnosti HNB-a u Hrvatskoj. HNB tako nastavlja samostalno provoditi monetarnu politiku putem operacija koje će se odvijati putem transakcija između Hrvatske narodne banke i hrvatskih banaka.
"HNB će u punoj mjeri obavljati funkciju zajmodavca u krajnjoj nuždi te će, u slučaju potrebe, moći samostalno plasirati likvidnost bankama u euru, dok je prije uvođenja eura kao službene valute HNB mogao plasirati bankama isključivo likvidnost u kunama", kažu nam u HNB-u dodajući da banka, kao i dosad, nastavlja provoditi samostalnu makrobonitetnu politiku. "Odnosno imat će na raspolaganju instrumente i mjere usmjerene na kapital kreditnih institucija i njihove uvjete financiranja koje će koristiti s ciljem izbjegavanja i smanjenja sistemskih rizika kao i jačanja otpornosti financijskog sustava", pojašnjavaju.
Nadalje, od ulaska u Jedinstveni nadzorni mehanizam i blisku suradnju 2020., HNB obavlja poslove nadzora kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj u suradnji s Europskom središnjom bankom. "Zaposlenici HNB-a sudjeluju u radu zajedničkih supervizorskih timova za banke čiji je nadzor preuzela Europska središnja banka. Kod manje značajnih kreditnih institucija HNB ima nešto veću ulogu, pri čemu određene odluke i za te banke donosi Europska središnja banka u skladu sa zajedničkim procedurama", navode u HNB-u.
Supervizija kreditnih institucija i zaštita potrošača
HNB i nakon uvođenja eura suštinski ostaje jednako angažiran u superviziji kreditnih institucija, ali će Europska središnja banka svoje nadzorne odluke - u dijelu u kojem je sukladno Uredbi o SSM-u bila izravno nadležna umjesto HNB-u - od 1. siječnja 2023. izravno upućivati kreditnim institucijama, kažu u HNB-u. Također, u okviru nacionalnih ovlasti ostaje nadzor u pojedinim područjima koja nisu obuhvaćena Uredbom o Jedinstvenom nadzornom mehanizmu kao što su, primjerice, ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu ili utvrđivanje pravila za računovodstvo i klasifikaciju izloženosti.
Ulaskom u europodručje HNB je, nadalje, nadležan za provedbu zaštite potrošača, izdaje novčanice i kovanice eura te osigurava neometano funkcioniranje platnog sustava. Također je zadužen za proizvodnju službene statistike, u skladu s dodatnim zahtjevima koje moraju ispunjavati članice Eurosustava.
"HNB je nakon uvođenja eura manji dio pričuva prenio na Europsku središnju banku – zbog toga će sudjelovati u raspodjeli dobiti Eurosustava u skladu s kapitalnim ključem. No, kao i dosad, Hrvatska narodna banka će samostalno upravljati međunarodnim pričuvama preostalim nakon uplate odgovarajućeg iznosa pričuva u kapital Europske središnje banke te će višak prihoda nad rashodima ostvaren upravljanjem tom imovinom i dalje uplaćivati u državni proračun RH", kažu nam u HNB-u.
Povećanje opsega posla
Osim toga, HNB će i dalje imati važnu ulogu u nadzoru provedbe nacionalnih propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
"Dakle, HNB nastavlja provoditi monetarnu politiku na lokalnoj razini. Zajedničke odluke o monetarnoj politici tako će se provoditi na hrvatskom tržištu kroz transakcije s domaćim bankama, u okviru zajedničkih timova i mehanizama nastavlja se rad na superviziji kreditnih institucija, a nastavlja se upravljanje sustavom platnog prometa u Hrvatskoj. HNB, naime, upravlja domaćom komponentom sustava velikih međubankarskih plaćanja te distribuira i povlači gotovinu eura. Nastavlja se i kompilacija kompletne statistike, uz nove zahtjeve, kao i aktivnosti povezane sa sanacijom kreditnih institucija i praćenjem zaštite potrošača", kažu u HNB-u dodajući da se ulaskom u europodručje obujam rada HNB-a zapravo povećava.
