Margaret Thatcher, koja je bila premijerka Velike Britanije od 1979. do 1990., a koja je umrla u travnju ove godine, bila je ranoranilac. Čelična lady svaki dan ustajala je u pet sati. Predsjednik uprave Disneyja Robert Iger dan započinje u 4.30 sati, a Frank Lloyd Wright, istaknuti američki arhitekt koji je živio u prvoj polovini 20. stoljeća, ustajao je u 4 sata.
Vježbanje Bilo da je riječ o gimnastici, jogi ili teretani, vježbanje ljudima daje energiju za radni dan i osjećaj ispunjenosti. Sjedenje povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, pa ljudi koji ujutro vježbaju izbjegavaju mogućnost da im dan prođe bez ikakve aktivnosti i bez da išta učine za svoje zdravlje. Ako niste od onih koji će u 5 sati navući tenisice i otići na trčanje, pokušajte ustati bar 15 minuta ranije i vježbati. Jutarnje razgibavanje će vas razbuditi i pripremiti za radni dan.
Dnevni plan Napravite raspored i postavite ciljeve kako biste maksimalno iskoristi radni dan. Jutro je najbolje vrijeme za to jer je vrlo često to jedini dio dan kad ćemo imati malo mira. Uz to, dok smo svježi i odmorni, najlakše ćemo odrediti što bi nam taj dan trebali biti prioriteti. Dok radite dnevni raspored, nemojte pretjerati – ne zaboravite na svoje mentalno zdravlje. Planirajte 10 minuta odmora nakon tog stresnog sastanka, bilo kraću šetnju ili meditaciju u uredu. Naravno, nađite vrijeme i za ručak te koji međuobrok.
Zdrav doručak Svi znamo da otići na posao praznog želuca nije nimalo pametno, ali to mnogi rade. Doručak je svojevrsno gorivo za tijelo, a osim što nam neće 'kruljiti' u trbuhu, važan je i za psihosocijalne funkcije. Izdvojite bar pet minuta za prvo jelo u danu, koje vam može biti još ugodnije ako doručkujete s obitelji i čavrljate.
Vizualizacija Jutro je idealno vrijeme da se 'nađemo' sami sa sobom i vizualiziramo dan koji je pred nama. Vizualizacija, vještina mentalnog programiranja i predočavanja ciljeva u svrhu njihova postizanja, kao i pozitivno razmišljanje mogu poboljšati raspoloženje i potaknuti radni elan.
Razbiti strah Na listi dnevnih obaveza svatko ima nešto od čega zazire. To nam 'visi' cijeli dan (ili čak) tjedan, dok se konačno ne uhvatimo u koštac i riješimo taj predmet. Upravo takvi zahtjevni zadaci bi nam trebali biti prvi na dnevnom redu – njih treba rješavati dok smo odmorni i puni energije. Uz to, ako ih riješimo na početku dana, izbjeći ćemo nepotreban stres koji bi mogao potrajati veći dio radnog vremena. Uglavnom, stvari treba postaviti tako da se krene s obavljanjem težih zadaka, a završi s onim koji su lakši. Naravno, nekad se ne može uvijek tako posložiti radni dan, ali ako može, ovo bi trebalo biti pravilo.
