Ekonomist Paul Krugman je Nobelovu nagradu za ekonomiju dobio 2008. godine, a danas ga se smatra jednim od najutjecajnijih ekonomista u svijetu. U telefonskom razgovoru za Večernji listKrugman je otkrio da ima prilično optimističan stav prema Hrvatskoj, ali se isto ne može reći za zajedničku valutu Europske unije - u koju ulazimo za osam mjeseci.
'Morate se nadati da će stvari biti bolje'
"Jako je teško reći što će biti za osam mjeseci. Europska unija je dobra priča, ona će vam donijeti slobodno kretanje kapitala, ljudi, trgovine. Zajednička valuta jedini je element koji trenutačno stvara probleme čak i za države koje dobro stoje. Za malu zemlju kao što je Hrvatska posve je razumljivo da ne može biti izvan integracijskih procesa. Morate se nadati da će stvari biti bolje. Ne mogu to s potpunom sigurnošću reći, ali vjerujem da će euro preživjeti i da će se naći zajednički mehanizam koji će tome pridonijeti", kazao je nobelovac.
Na pitanje kakva je perspektiva Hrvatske i gdje možemo tražiti prostor za oporavak, Krugman kaže da je to jedino u izvozu. "Premali ste da bi oporavak mogao nastati na temelju domaće potražnje, ali morate biti svjesni da ni Hrvatska ne može biti uspješna ako se stanje u eurozoni ne stabilizira", kaže Krugman.
Nijemci se lako drže pravila, pa misle da tako trebaju i drugi
Ipak, o samoj Hrvatskoj ima optimističan stav. "Hrvatska nema razloga na veliku brigu, imate odličan zemljopisni položaj, srednjoeuropska ste i mediteranska zemlja i to su elementi koji vam idu u prilog. Dosta je snage u ekonomiji Europske unije, možda ta priča sad nije tako uspješna kao što je bila prije pet godina, ali ako Europska središnja banaka i gospodin Draghi učine što je potrebno, stvari će se razvijati povoljno", kaže nobelovac.
Smatra da euro ne može preživjeti ako ne dođe do promjena u monetarnoj politici i ako središnja banka ne intervenira dodatnim mjerama, a njemačko protivljenje - odnosno zahtijevanje discipline drugih zemalja EU - drži besmislenim.
"Jako bi pomoglo kada bi prihvatili ideju fiskalnih poticaja jer Njemačka to može. Njima je relativno dobro i razmišljaju: ako se možemo mi držati strogih fiskalnih pravila, trebaju to i drugi. Nažalost, oni su trenutačno glavna zapreka promjenama i ako se postavi pitanje odgovornosti i krivnje za stanje u eurozoni, onda će odgovornost ići prije svega na adresu Europske središnje banke i Njemačke", kaže Krugman.
