Radi se o kreditima u kojima su banke jednostrano povećavale kamatu tijekom otplate. Dužnici su zbog toga sudski zahtijevali poništenje ugovora. Budući da su banke prije toga pokrenule postupke prinudne naplate odnosno prodaje nekretnina pod hipotekom, u jednom od sporova dobivena je privremena mjera kojom se zabranjuje prodaja nekretnine do okončanja spora.
Neravnopravan položaj
Obrazloženje sudova za presude jest da je banka jednostranim povećavanjem kamate dužnika dovela u nepovoljan i neravnopravan položaj, kao i u poziciju nejednakosti uzajamnih davanja ugovornih strana, što je suprotno osnovnim načelima Zakona o obveznim odnosima.
Samovolja banke
"Sporovi su vođeni pred različitim sudovima. Jedan spor je vođen pred Trećim osnovnim sudom, a drugi na Višem sudu u Beogradu, što ukazuje na jednakost sudske prakse na različitim sudovima. Obrazloženje oba Suda za takvu odluku jest da je ugovorena promjenjiva kamata neodrediva ugovorna obveza. Kamata jest bitan element ugovora. Ugovaranjem jednostrane promjene kamate u skladu s promjenama poslovne politike banke i promjenama nepoznatih tržišnih uvjeta, banka je sebi dala za pravo da kamatu povećava po svojoj volji i time zaobiđe pravu svrhu zaključenja ugovora", navodi se u priopćenju Udruge Potrošač. Ako te dvije presude postanu pravomoćne, to će značiti da svaka strana mora vratiti drugoj strani novac koji je od nje primila. Budući da su uplate bile dinarske, dužnici će bankama morati vratiti dinarsku sumu kredita koju su dobili na početku otplate, a banke će dužnicima morati vratiti sve njihove dinarske uplate bankama do trenutka poništenja ugovora. Razlika koju će dužnici morati nadomjestiti bankama u tome slučaju daleko je manja od sume koju bi oni morali vratiti po trenutno važećem planu otplate ili obračunu banke. Banke protiv kojih su donesene te presude su Raiffeisen Bank i Hypo Bank. Podsjećamo, ovo je već druga po redu presuda protiv Raiffeisen Bank, postoji u Srbiji i presuda o poništenju ugovora od prošle godine (prosinac 2013.).
Sud skinuo hipoteku sa stanova
Konkretno, klijenti su tužili banke jer su povećavale kamatne stope po svom nahođenju. Tako je u prvom slučaju sa 5,3 posto godišnje, kamata povećana na 6.3 posto, dok je u drugom slučaju njezin rast bio dva postotna boda. Oba kredita bila su stambena, zaključena sredinom 2008. Najzanimljivije je u svemu to što se dogodilo sa stanovima koji su bili predmet ugovora. Sud je za te stanove ukinuo hipoteke i vlasnici ih mogu prodati i namiriti preostali dug banci. U Udruzi Franak podsjećaju da u Hrvatskoj postoji jedna presuda u kojoj je presuđeno da je ugovor s valutnom klauzulom CHF ništetan, a to znači da u slučaju pravomoćnosti banka vraća sve kune koje je dobila od dužnika, dok dužnik vraća sve kune koje je dobio od banke. Takvo rješenje povoljno je za sve one koji mogu odmah uplatiti razliku dobivenog i vraćenog banci. Oni kojima bi to bilo novo opterećenje, ne bi trebali u tužbenom zahtjevu nipošto tražiti dosuđivanje ništetnosti ugovora.
Presude u korist dužnika
U Srbiji je dosad podignuto 720 privatnih tužbi protiv banaka zbog njihova nezakonita poslovanja, a u pravilu sve tužbe dosad presuđene su u korist dužnika. Možemo li se nadati da su u Hrvatskoj moguće sudske odluke o poništenju ugovora, budući da su zakoni u vezi s odredivošću kamate jednaki u Srbiji i u Hrvatskoj?
