"Ovo nije udar na banke, već zaštita građana, i to nam je na prvom mjestu", poručio je ministar financija Slavko Linić. Kako je objasnio, povećavaju zaštitu građana u odnosu s bankama. "Ministarstvo će strogo kontrolirati, propisivati troškove poslovanja i naknade koje banka računa prema građanima. Jer ako se smanjuju kamatne stope onda banke povećavaju naknade, prema tome zaštita građana u odnosu na moguće naknade, strogi propisi koje će Ministarstvo financija propisivati".
Linić pojašnjava i kako se uvodi obveza prema kojoj vjerovnik mora pisanim putem upozoriti potrošača na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača.
Kamtna stopa u RH daleko je veća nego u Europi
Također, definiraju se parametri koji se mogu koristiti kod promjene ugovorene promjenjive kamatne stope, a marža mora biti fiksna cijelo vrijeme otplate kredita. Želi se, kako navodi ministar, uvesti prepoznatljiva kamatna stopa. "Na žalost, ona je daleko veća nego u Europi pa je to razlog da su naša ograničenja maksimalne manja nego u Europi. Recimo maksimalno povećanje takve jedne prosječne stope za stambene kredite može biti jedan posto, za ostale 4-6 posto, maksimalna zatezna kamata je 12, ali smo zato kamatne stope na prekoračenja po tekućem računu sveli na 11 posto. Znači jedan posto manje nego što je zatezna kamata."
Uvodi se i obveza definiranja parametara i fiksne marže i kod ugovora o kreditu sklopljenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, pri čemu kod ugovora o kreditu kod kojih je tečaj strane valute u odnosu na domaću porastao za više od 20% tijekom otplatnog perioda, kamatna stopa niti fiksna marža ne smiju biti veće od početnih.
"Nešto smo išli korigirati i obračune kamata gdje smo vrlo jasno rekli da jednom ugovorena marža banke mora uvijek ostati ista i ne može se povećavati. I isto tako kod kredita u stranim valutama, ako dođe do deprecijacije 20%, znači većih tečajnih razlika, kamatne stope se moraju vratiti na sam početak kredita i na neki način štititi građane od svega toga", objašnjava ministar.
Minus neće smjeti prelaziti mjesečnu plaću
Ovom odredbom zasigurno bi najviše mogli profitirati građani koji imaju kredite u švicarskim francima. Inače, ministar je pojasnio i dio koji se odnose na minuse po tekućim računima. Minus tako neće smjeti prelaziti mjesečnu plaću, a građani i banke u dozvoljene će okvire minus trebati svesti do 31. prosinca iduće godine.
"Banka vam sada SMS-om pošalje poruku od sutra vam je minus pet tisuća, a ne 30 tisuća - izvolite do 1. lipnja vratiti 25 tisuća. Takvo ponašanje banaka je neprihvatljivo i zato mi dajemo godinu i pol dana prostora da se ti minusi zatvore. U isto vrijeme na dan kad donesemo zakon, banka neće moći ni taj minus u godinu dana smanjiti nego će morati ugovoriti dvogodišnji kredit neovisno o tome ima li građanin uvjeta ili nema", pojašnjava ministar.
I dok u priopćenju Ministarstva na službenim stranicama piše kako se 'ponašanje banaka ne razlikuje od ponašanja zakonom zabranjenih "kreditnih ureda" koji su djelovali bez licence, a brojne sudske tužbe protiv banaka potvrda su opisanih loših postupaka banaka', Linić kaže da ovo nije 'udar na banke'. Ipak, novim će Zakonom izgubiti 550 milijuna kuna.
'Povećavamo zaštitu građana'
"Ne, to je zaštita građana jer Zakonom o potrošačkom kreditu koji je donesen još prošle godine, oduzeli smo pravo bankama da mogu naplaćivati prijevremene otplate kredita, itd. Znači Vlada je zakonom ovlaštena da građane u financijskim transakcijama mora štititi. I mi samo povećavamo tu zaštitu, ništa neuobičajeno, to je u prošlom mjesecu u cijeloj Europi učinila i Europska komisija".
Kad se crta podvuče sve mora biti transparentno, kaže ministar. "Tko god hoće mora znati što se događa u Hrvatskoj i ako već želi raspravljati o financijskim poslovanjima onda mora znati da banke povlače novce, a ne guraju novce u promet. I dok je do jučer bila ekspanzionistička politika banaka, nije trebalo to regulirati. Sada je evidentno da trebamo", rekao je Linić koji ističe i kako postoji rizik ove odluke kada je riječ o stambenim kreditima.
"Kako smo mi ograničili rast kamatnih stopa na stambene kredite moguće je da banka izgubi interese za te plasmane te da bude manje stambenih kredita. To je jedini rizik ovakve odluke", istaknuo je ministar.
